Piše:
S engleskog prevela: M. Evtov
Žurno radimo na tome da zadovoljimo potrebe ljudi i ove planete. Višestruki istovremeni šokovi opterećuju sposobnost zemalja da riješe probleme gladi, siromaštva i nejednakosti, izgrade otpornost i ulažu u svoju budućnost.
Žurno radimo na borbi protiv siromaštva i nejednakosti. Procjenjuje se da je u posljednje tri godine 120 miliona ljudi gurnuto u ekstremno siromaštvo, a mi smo još uvijek daleko od postizanja UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030. godine.
Želimo sistem koji bolje rješava razvojne potrebe i ranjivosti, sad pojačane rizicima klimatskih promjena, što će dodatno oslabiti sposobnost zemalja da eliminišu siromaštvo i postignu inkluzivni ekonomski rast.
Želimo da naš sistem učini više za ovu planetu. Prelazak na svijet s neto nultim emisijama ugljen-dioksida i ciljevi Pariškog sporazuma predstavljaju priliku da ova generacija otključa novu eru održivog globalnog ekonomskog rasta. Vjerujemo da upravo ekološke tranzicije koje nikoga ne ostavljaju iza sebe mogu biti moćna snaga za ublažavanje siromaštva i podršku inkluzivnom i održivom razvoju. Ovo zahtijeva dugoročna ulaganja svuda u svijetu, da bi se osiguralo da ovu priliku mogu iskoristiti sve zemlje. Istorijski Globalni okvir za bioraznolikost Kunming-Montreal predstavlja inspiraciju, ali su nam potrebni i novi ekonomski modeli koji prepoznaju ogromnu vrijednost prirode za čovječanstvo.
Svjesni smo da će zemlje, zavisno od svojih okolnosti, možda morati slijediti različite puteve tranzicije u skladu s ograničenjem od 1,5°C. Tranzicije neće ni biti ako nema solidarnosti, ekonomskih prilika ili održivog rasta za njeno finansiranje.
Pariški samit za novi globalni finansijski pakt 22. i 23. juna iskoristićemo kao odlučujući politički trenutak da povratimo razvojne dobitke izgubljene posljednjih godina, te ubrzamo napredak ka ciljevima održivog razvoja, uključujući i pravedne tranzicije. Naša strategija je jasna: razvojne i klimatske obaveze moraju se ispuniti i, u skladu s Akcionim planom iz Adis Abebe, moramo iskoristiti sve izvore finansiranja, uključujući zvaničnu razvojnu pomoć, domaća sredstva i privatna ulaganja.
Treba ispuniti i našu globalnu ambiciju da se 100 milijardi dolara dobrovoljnih priloga upute zemljama kojima su ta sredstva najpotrebnija, kroz preusmjeravanje specijalnih prava vučenja [međunarodna rezervna imovina, potencijalno polaganje prava na slobodno upotrebljive valute članica MMF-a, op.ur.] ili ekvivalentnih budžetskih doprinosa.
Prioritetno je postojeći zamah iskoristiti za nastavak ambiciozne reforme sistema multilateralnih razvojnih banaka. Od razvojnih banaka tražimo da preduzmu odgovorne korake kako bi s postojećim resursima učinile mnogo više, te povećale kapacitet finansiranja i mobilizaciju privatnog kapitala, a na osnovu jasnih ciljeva i strategija u smislu doprinosa privatnog finansiranja i mobilizacije domaćih resursa.
Ova finansijska sredstva jesu neophodna, ali reforma podrazumijeva mnogo više od novca i mora osigurati efikasniji operativni model, zasnovan na pristupu koji je prilagođen svakoj zemlji. Da bismo ostvarili najveći mogući učinak, neophodno je da naše razvojne banke rade zajedno kao ekosistem, te da blisko sarađuju s drugim javnim agencijama i modernizovanim vertikalnim fondovima i, gdje je to prikladno, s filantropima, državnim fondovima, privatnim fondovima i civilnim društvom.
Unaprijedićemo program održivog i inkluzivnog ulaganja u ekonomije u razvoju i ekonomije u nastajanju, bazirane na lokalnoj ekonomskoj dodatnoj vrijednosti i lokalnoj transformaciji, kao što je to slučaj s lancem vrijednosti gnojiva. Ovaj će sveobuhvatni pristup zahtijevati nove metričke modele za ažuriranje naših instrumenata odgovornosti.
Treba početi s jačanjem postojećih instrumenata (Međunarodna asocijacija za razvoj, MMF-ova Zaklada za smanjenje siromaštva i rast, MMF-ova Zaklada za otpornost i održivost, Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj, Zeleni klimatski fond i drugi vidovi finansiranja pod povlaštenim uslovima, kao i Globalni štit protiv klimatskih rizika). Ali svjesni smo da ispunjavanje razvojnih i klimatskih ciljeva – uključujući borbu protiv gladi, siromaštva i nejednakosti, borbu za prilagođavanje klimatskim promjenama i sprečavanje, minimiziranje i rješavanje gubitaka i štete – zahtijeva nove, inovativne i održive izvore finansiranja, kao što su dužnički otkup dugova, angažman sektora koji napreduju zahvaljujući globalizaciji i pouzdanija tržišta kredita za ugljik i bioraznolikost.
Prioritet je povećanje otpornosti kroz sveobuhvatan paket finansijskih instrumenata. Da bismo se prilagodili i ublažili učinak klimatskih promjena, posebno kad katastrofe već pogode, trebamo jaču globalnu sigurnosnu mrežu, zasnovanu na unaprijed dogovorenim pristupima. To podrazumijeva mehanizme odgode otporne na klimatske i druge katastrofe, mreže osiguranja i finansiranje odgovora u hitnim slučajevima, uključujući održiviji model finansiranja humanitarne pomoći.
Ovo zahtijeva i poboljšanje poslovnog okruženja, implementaciju zajedničkih standarda i adekvatnu izgradnju kapaciteta, kao i smanjenje uočenih rizika, recimo na deviznom i kreditnom tržištu. Ovo može zahtijevati podršku javnosti, kao i razmjenu pouzdanih podataka. Sve u svemu, naš sistem treba sniziti troškove kapitala za održivi razvoj, uključujući i zelenu tranziciju u ekonomijama u razvoju i ekonomijama u nastajanju.
I dalje ćemo se zalagati za napredak, koristeći druge važne događaje, uključujući samite G20 u Indiji i Brazilu, samite o održivom razvoju (eng. SDG) i o klimatskim promjenama (eng. COP), počevši od ovogodišnjeg COPa28 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
POTPISNICI: Emmanuel Macron, predsjednik Francuske. Mia Mottley, premijerka Barbadosa. Luiz Inácio Lula da Silva, predsjednik Brazila. Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije. Charles Michel, predsjednik Evropskog vijeća. Olaf Scholz, njemački kancelar. Fumio Kishida, premijer Japana. William Ruto, predsjednik Kenije. Macky Sall, predsjednik Senegala. Cyril Ramaphosa, predsjednik Južne Afrike. Mohamed bin Zayed Al Nahyan, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata. Rishi Sunak, premijer Velike Britanije. Joe Biden, predsjednik SAD-a.
IZVOR: Guardian
Objavljeno: 21/06/2023.
FOTO: Yoss Sabalet via Getty Images