Nauka u raljama biznisa?

Piše: 

Susan Goldstein, Mark Tomlinson, Rachel Wynberg i Tanya Doherty
Nauka nije imuna na uticaj kapitala, naročito kako su države sve manje u prilici, što političkoj - što finansijskoj, da kontinuirano ulažu u istraživanja. I kod nas je očigledno da se struka i nauka, osiromašene i lišene dostojanstva, lako hvataju u mrežu kapitala. Šteta je nemjerljiva - i zato što biva poljuljano povjerenje u nauku. To javnost ostavlja na milost i nemilost teoretičara zavjere, koji haraju i RiDovim FB profilom, svjesno ili nesvjesno radeći za interese korporacija koje naoko kritikuju. @RiD

 

S engleskog prevela: M. Evtov


U upravni odbor transnacionalne prehrambene korporacije Nestlé imenovan je 2021. godine direktor Centra izvrsnosti za sigurnost hrane Afričkog univerzitetskog saveza za istraživanja (univerzitet Pretoria).

U to vrijeme je više od 200 uglednih akademskih radnika potpisalo otvoreno pismo o ovom sukobu interesa. Po priznanju same korporacije Nestlé, više od 60% njihovih namirnica ne zadovoljava definiciju zdravih proizvoda.

U decembru prošle godine isti Centar objavljuje da je s Nestléom potpisao memorandum o razumijevanju, kojim iskazuje namjeru da „stvori transformativno partnerstvo” radi oblikovanja „budućnosti istraživanja i obrazovanja o hrani i prehrani“ i transformacije „afričkih prehrambenih sistema“.

Ovo nije iznimka.

Istraživanja i obrazovanje u oblasti zdravstva na brojnim afričkim univerzitetima finansiraju kompanije čiji su proizvodi štetni po zdravlje.

Nestlé, na primjer, svoju „ekspertizu dijeli” s „osam afričkih univerziteta”, među kojima su i Institut za primijenjenu nauku i tehnologiju na Univerzitetu u Gani i Švajcarski centar za naučna istraživanja (Centre Suisse de Recherches Scientifiques) u Obali Slonovače.

 

Pristranost – ako i nesvjesna

Zna se da finansijske veze između korporacija i akademskih institucija dovode do sukoba interesa.

Rad Sponzorstvo industrije i rezultati istraživanja (2017.) otkriva da „istraživači, bilo svjesno ili nesvjesno, favoriziraju korporacije koje finansiraju njihova istraživanja”.
Oni koji o prehrambenoj politici savjetuju vlade i dobrotvorne organizacije upozoravaju da „sadašnje i prošle finansijske ili lične veze sa zainteresiranim stranama otežavaju razlikovanje suptilne nesvjesne pristranosti od namjerno prikrivene neprikladnosti.“
Druga istraživanja pokazuju da je od 168 studija koje je finansirala industrija, njih 156 (93%) pokazalo pristrane rezultate, u korist industrijskih sponzora.

Od istraživanja objavljenih 2018. godine u 10 najcitiranijih časopisa o prehrani, prehrambena industrija podržala je oko 13% i rezultati svih su bili povoljni za nju. Ta podrška je često skrivena.

 

Rastući problem

Svijet je suočen s pandemijom nezaraznih bolesti – hipertenzije, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, raka – a sve je to povezano s posljedicama loše prehrane kao što su zastoj u rastu i pretilost.

Komisija Lanceta 2023. godine izvještava da su „za najmanje trećinu globalnih smrti odgovorna samo četiri industrijska sektora”, od kojih je jedan proizvodnja nezdrave hrane.

Ova četiri industrijska sektora šire svoja tržišta u Africi i drugdje na globalnom Jugu gdje im neadekvatna regulacija prodaje i marketinga nezdrave hrane, pića, alkohola, duhana i agrokemijskih proizvoda daje priliku za zaradu.

 

Gdje ima dima…

Najpoznatiji komercijalni proizvodi koji štete zdravlju povezani su s duhanom, sad naširoko regulisani da bi se smanjila šteta.

Duhanska industrija koristila je brojne taktike da bi spriječila njihovu regulaciju. Da bi se proizveli „dokazi“ koji podržavaju ovu industriju ili posijali sumnju o štetnim učincima duhana, finansirana su i istraživanja i cijele institucije.

Stručnjaci za javno zdravstvo na Univerzitetu Cape Town (UCT) otkrili su 2019. godine da je Odjel za psihijatriju prihvatio finansiranje Fondacije Philip Morris za Svijet bez dima.

Ovom otkriću uslijedilo je oštro negodovanje šire univerzitetske zajednice, nakon čega je Odjel raskinuo ugovor. Vijeće UCT-a usvojilo je 2020. godine politiku kojom se svim zaposlenicima zabranjuje da prihvataju sredstva od duhanske industrije.

Drugi primjer je naučno istraživanje objavljeno 1967. godine koje je impliciralo da su glavni uzrok bolesti srca zasićene masti, dok je uloga šećera bila umanjena. Trebalo je više od 40 godina da se otkrije da je ovo istraživanje platila industrija šećera.

Smanjenje javnog finansiranja istraživanja u Južnoj Africi znači da naučni radnici moraju biti posebno oprezni. Moramo svoje visokoškolske ustanove zaštititi od istraživačkih pristranosti.

Nije dovoljno samo deklarisati te interese i pretpostaviti da je sukob interesa time uklonjen.

Javno zdravstvo mora uspostaviti mnogo robusnije sisteme za upravljanje sukobima interesa na svim nivoima akademske zajednice.

Upravljačke strukture univerziteta trebaju mehanizme protiv inicijativa koje ne djeluju u interesu javnog zdravlja.

Odjel za pedijatriju i zdravlje djece (UCT) tražio je da se za obrazovanje, istraživanje i razvoj politike prestane prihvatati sponzorstvo proizvođača hrane za dojenčad. Praktične smjernice uključuju internetski kurs i priručnik o sukobu interesa u zdravstvenim istraživanjima namijenjen istraživačkim etičkim odborima.

Ovakve inicijative pomažu univerzitetima da bolje zaštite svoj integritet i ukazuju im na opasnosti „odnosa koji počivaju na darovima“.

Članku je doprinijela Lori Lake, specijalistkinja za komunikaciju i obrazovanje na Dječjem institutu, Odjel za pedijatriju i zdravlje djece, Univerzitet Cape Town.

IZVOR: Conversation

Objavljeno: 03/03/2024.

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

13/03/2024