S engleskog prevela: M. Evtov

Bidenova administracija odobrila je crpljenje nafte i plina na sjevernom obronku Aljaske. Odobrenje ovog kontroverznog projekta vrijednog osam milijardi dolara izazvalo je žestoko protivljenje ekologa i starosjedilačkih zajednica Aljaske koji kažu da će projekat ubrzati klimatsku katastrofu i ugroziti sigurnost hrane.

Projekat Willow kompanije ConocoPhillips biće jedan od najvećih te vrste na tlu SAD-a, a podrazumijeva višedecenijsko crpljenje nafte i plina na tri lokacije Nacionalnog rezervata nafte koji se prostire na 23 miliona hektara u vlasništvu savezne vlade, i najveći je dio netaknutog javnog zemljišta u SAD-u.

Procjenjuje se da će tokom 30 godina proizvoditi 576 miliona barela nafte, dostižući rekordnih 180.000 barela sirove nafte dnevno. ConocoPhillips kaže da bi radi stabilizacije opreme za bušenje ovo crpljenje moglo – koje li ironije – uključiti ponovno zamrzavanje ubrzano otapajućeg arktičkog permafrosta.

Odobrenje protivno (predizbornim) obećanjima

Biro za upravljanje zemljištem pri Ministarstvu unutrašnjih poslova u svojoj odluci navodi da ovim odobrenjem „uspostavlja ravnotežu“ jer ConocoPhillipsu dopušta da koristi svoje dugogodišnje zakupe na Arktiku, ali bušenje ograničava na tri lokacije umjesto pet, kako je ova kompanija namjeravala.

Ali je odobrenje izazvalo gnjev aktivista za zaštitu okoliša i domorodačkih predstavnika koji kažu da se njim fatalno podriva klimatski plan koji je predložio sam Biden.

„Nakon svega što je ova administracija učinila za promociju klimatskih mjera i okolišne pravde, tragično je vidjeti odluku za koju znamo da će otrovati arktičke zajednice i dovesti do decenija zagađivanja koje pospješuje globalno zagrijavanje i koje si naprosto ne smijemo priuštiti.”

Odobrenje je uslijedilo nakon što je Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo da će zabraniti svako buduće bušenje nafte i plina u američkom Arktičkom okeanu, te na Aljasci zaštititi milione hektara zemljišta koja se smatra posebno značajnim za starosjedilačke zajednice. Bez obzira na to, odluka o projektu Willow izazvala je gnjev.

„Odobrenje Bidenove administracije jasno pokazuje da je njen poziv na klimatske akcije i zaštitu bioraznolikosti samo prazna priča”, kaže Sonia Ahkivgak, koordinatorica za društveni rad u skupini Suvereign Iñupiat for a Living Arctic.

„Jedino razumno rješenje klimatske krize jest zabrana novih projekata fosilnih goriva kakav je Willow. Mi se odavno borimo, ali smo i tek počeli. I dalje ćemo pozivati na zaustavljanje projekta Willow jer od toga zavise životi lokalnog stanovništva i budućih generacija.”

Otpor iznutra i izvana

Protivljenje projektu uključivalo je više od milion pisama Bijeloj kući, peticiju Change.org s više od tri miliona potpisnika i opštu kampanju #stopwillow na TikToku i drugim društvenim medijima. Gotovo je izvjesno da će se odobrenje projekta suočiti s pravnim izazovima. […]

„Willow je karbonska bomba i ne smijemo dopustiti da eksplodira na Arktiku“, rekla je početkom februara, odmah po objavljivanju okolišne procjene, Karlin Nageak Itchoak, regionalna direktorica neprofitnog Wilderness Society.

Prema lokalnom kolektivu Native Movement, planeri Willowa nisu dovoljno istražili kumulativni uticaj projekata na arktičkoj padini Aljaske, koja je rasplodno područje za 60.000 karibua oko jezera Teshekpuk, i oduvijek važan izvor hrane.

Odobrenje je stiglo nakon dugog pravnog spora.

Kad je ovom projektu zeleno svjetlo dala Trumpova administracija, savezni sudija je tu odluku poništio, proglasivši tadašnju procjenu okoliša manjkavom.

Uz februarsku reviziju Ministarstva unutrašnjih poslova, zvaničnici su izrazili „znatnu zabrinutost“ zbog uticaja koji će čak i smanjeni obim projekta imati na starosjedilačke zajednice i divlju floru i faunu. Povećano crpljenje nafte i plina u regiji Aljaske već je pogodilo populaciju karibua koje više zajednica na tom području lovi radi preživljavanja.

Dva republikanska senatora Aljaske i jedini predstavnik ove države u Kongresu, Demokrat, pozvali su administraciju da projekat odobri radi poticanja ekonomije ove države.

Iz sličnih razloga su projekat podržale i neke plemenske organizacije starosjedilaca Aljaske, uključujući zajednicu Iñupiata arktičke padine i Federaciju domorodaca Aljaske.

Kompromisi koji hrane klimatsku katastrofu

Aljaska itekako već osjeti klimatsku krizu uzrokovanu sagorijevanjem fosilnih goriva, a zajednice okružene naftnim i plinskim operacijama već stradaju od lošeg kvaliteta zraka i vode, zdravstvenih problema i smanjenih izvora hrane. Gradonačelnica Nuiqsuta Rosemary Ahtuangaruak, čija je zajednica od oko 525 ljudi najbliža predloženim bušotinama, istaknuti je protivnik projekta koji naziva „klimatskom katastrofom u povoju“. Kaže da će projekat negativno uticati na život i zdravlje članova zajednice.

[Iz drugog teksta O. Milmana, Guardian, 14/3/2023: “Ali je odobrenje ovog projekta potpuno u skladu s djelovanjem administracije koja je ovakvih ugovora o zakupu bušotina za naftu i plin – kako pokazuju savezni podaci – odobrila gotovo stotinu više nego Donald Trump u istoj fazi svog predsjedništva. Biden je tokom predsjedničke kampanje obećao da „bušenja na saveznom zemljištu više nema – i tačka“, ali je stvarnost sasvim drugačija: ugljikovodici ne samo da i dalje teku, nego su u svojevrsnom procvatu: predviđa se da će ovo biti rekordna godina za proizvodnju i nafte i plina.”]

To što ova administracija i dalje prihvata projekte bušenja nafte i plina izaziva uzbunu među Demokratima. Dvadesetak progresivnih članova Kongresa nedavno je Bidenu uputilo pismo upozoravajući ga da će projekt Willow „znatno ugroziti napredak SAD-a u pitanjima klime“ i pozivajući predsjednika da blokira ovaj „loše zamišljeni i nepromišljeni projekat.“

Bidenova administracija je u zakup industriji ponudila manje površina nego prethodne. No ekolozi kažu da nije učinjeno dovoljno. Ministrica unutrašnjih poslova Deb Haaland [inače prva ministrica iz reda starosjedilaca, svrstava se među političke progresiviste koji podržavaju Green New Deal i univerzalnu zdravstvenu zaštitu, op.ur.] u nedavnom je intervjuu odbila direktan komentar o Willowu, rekavši da „javna zemlja pripada svakom Amerikancu, a ne samo jednoj industriji.“

IZVOR: Guardian

Objavljeno 13/03/2023.
FOTO: Riley Rogerson/ADN