S engleskog prevela: M. Evtov

Pod našim nogama skriven je minijaturni krajolik sačinjen od tunela, šupljina i trule materije. Vjeruje se da u tlu živi čak četvrtina vrsta na našoj planeti, a u ovom mračnom, tihom i vlažnom svijetu život se hrani smrću. Truleće lišće, plodovi, biljke i organizmi ujedinjuju se s tlom i tlo ih preobražava u nešto novo.

Dobra struktura tla pruža brojna skrovišta i pukotine gdje borave organizmi koji zauzvrat stvaraju okruženje koje im odgovara, direktno mijenjajući – i poboljšavajući – strukturu tla. Kao kolektivi sićušnih hemičara, oni tlo održavaju zdravim i produktivnim tako što jedni drugima prenose hranjive tvari, bilo sarađujući ili ubijajući jedni druge.

Složene prehrambene mreže premještaju hranjive tvari po cijelom sistemu, stvarajući zdrava tla koja pružaju čovječanstvu robe i usluge. Roba uključuje hranu, vlakna i čistu vodu. Usluge uključuju regulaciju ciklusa ugljika i dušika, recikliranje hranjivih tvari, skladištenje vode, regulaciju bolesti i detoksikaciju zagađivača.

Uprkos svemu tome, uprkos činjenici da je tlo u samom središtu našeg postojanja, […] ova plodna opna oštećena je intenzivnom poljoprivredom, zagađenjem, krčenjem šuma i globalnim zagrijavanjem. Trećina kopna na Zemlji ozbiljno je degradirana, a samo intenzivnom poljoprivredom svake se godine gubi 24 milijarde tona plodnog tla, prema UN-ovoj studiji Global Land Outlook.

[…]

Gliste – inženjeri ekosistema

Gliste su neopjevani heroji biološke raznolikosti tla. Dok se zakopavaju i hrane pod zemljom, razgrađuju organsku tvar koja se zatim kao transportnom trakom prenosi do manjih organizama. Šupljine koje stvaraju porozne su strukture ključne za prolaz vode i zraka.

„Može se sumnjati da postoji još životinja koje su u istoriji svijeta odigrale tako važnu ulogu kao ova slabo organizovana bića“, napisao je Charles Darwin.

Postoje milioni drugih vrsta organizama koji žive u tlu, ali je samo mali dio njih identificiran, a većina ih je premalena da bi se vidjela prostim okom. […] „Vanzemaljce uvijek tražimo drugdje, a ne možemo zaštititi vanzemaljce pod svojim nogama. To su zaista vanzemaljci – ako ih pogledate, vidjećete da su to organizmi kakve inače viđate u filmovima”, kaže Carlos António Guerra, ekolog tla u Njemačkom centru za integrativna istraživanja bioraznolikosti.

„Ako govorimo o zdravlju tla, ne govorimo samo o poboljšanju poljoprivrede nego o zdravlju cijelog sistema“, kaže znanstvenica tla Felicity Crotty. „Tla se često nazivaju tropskim prašumama siromaha. A to je zbog obilja i raznolikosti života u tlu.” […]

Uprkos svojoj izuzetnoj korisnosti, ovaj složeni životni splet nije uključen u većinu prehrambenih mreža. „Znanstvenici tla često naglašavaju fiziku i hemiju tla, bez biološkog dijela, ali bez biologije [tlo] je samo inertna podloga“, kaže Crotty.

Kanarinci u rudniku

[…]

U gornjem sloju tla uzgaja se 95% hrane na Zemlji. Gornji sloj tla je izuzetno krhak, kao i prašume; za izgradnju 5 mm tla treba više od 100 godina, a za njegovo uništenje samo nekoliko trenutaka, prema Royal Society.

Nažalost, tretirajući tlo kao đubre, ljudi su gubili tlo 50 do 100 puta brže nego što ga možemo obnoviti.

Tla s niskom bioraznolikošću krhkija su jer su izgubila strukturu i sve one veze koje drže čestice na okupu. To znači da je mnogo vjerovatnije da će ih raspršiti jaki vjetrovi ili isprati poplave. „Gubitak tla je ekstremni primjer degradacije zemljišta, ali degradacija zemljišta počinje ranije – čim počnete gubiti raznolikost, funkcije i druge stvari povezane s organizmima u tlu“, kaže Guerra.

Tla drže dvostruko više ugljika nego atmosfera, a kad se tlo razgradi, ugljik se oslobađa. U 30 godina od 1978. godine, tlo na britanskim poljima izgubilo je 10% ugljika koji je moglo skladištiti.

„Kao u slučaju ‘kanarinaca u rudniku’, kad organizmi iz tla počnu nestajati, ekosistemi će uskoro početi podbacivati, potencijalno ometajući njihove funkcije vitalne za čovječanstvo”, pišu istraživači predvođeni Guerrom u naučnom radu koji je objavio Science. Kreatori politika pozvani su da pri razmatranju prioriteta očuvanja uzmu u obzir i tlo.

„Ako ne zaštitimo tlo za naredne generacije, ne mogu se garantovati buduća nadzemna biološka raznolikost i proizvodnja hrane“, upozorava 29 znanstvenika tla.

Zaštita biološke raznolikosti tla

Istorijski gledano, tlo je izostavljano iz širih rasprava o očuvanju prirode jer o njemu ne znamo skoro ništa. […]

Pri kreiranju politika zaštite prirode mora se uzeti u obzir i bioraznolikost tla jer se čini da podzemna i nadzemna bioraznolikost ne zahtijevaju iste stvari, kažu istraživači. Strategije bioraznolikosti usmjerene na tlo uključivale bi, na primjer, bolje gospodarenje mrtvim drvom i sheme kompenzacije okoliša koje posebno štite područja jedinstvene biološke raznolikosti tla.

„Naš cilj je budućnost u kojoj će se prepoznati konzervatorska vrijednost divovskih glista i endemičnih gljiva, te njihova ekologija primjereno zaštititi mjerama očuvanja prirode”, kažu istraživači.

Generalno, najveću raznolikost imaju tla koja podržavaju prirodne ekosisteme. U poljoprivrednim predjelima se vjeruje da plodnost tla povećavaju plodored, sadnja pokrovnih usjeva, žive ograde i traka pašnjaka. Plodnost tla poboljšavaju i manje intenzivni, rotacioni sistemi ispaše i smanjenje upotrebe hemijskih gnojiva. Pokret za zemljoradnju bez štijanja, započet u SAD-u, uzima maha diljem svijeta [ova tehnika preskače fazu štijanja i sitnjenja tla, da bi se izbjegla erozija, stimulisala biološka aktivnost u tlu i tako povećala količina organskih materija, što je korisno dugoročno i ekološki i ekonomski, op.ur. ]

Očekuje se da će zaštita strukture tla biti uključena u novi britanski sistem poljoprivrednih subvencija, koji poljoprivrednicima plaća za isporuku javnih dobara, budući da se udaljava od dosadašnje poljoprivredne politike. A postoje i naznake da svijet postaje svjestan važnosti tla; 2015. je bila proglašena Međunarodnom godinom tla, a UN sve više naglašava važnost tla za buduću sigurnost hrane.

Vremena je sve manje. Izvještaj koji je UN podržao još 2018. godine otkriva da degradacija zemljišta već narušava dobrobit dvije petine čovječanstva i da su potrebne hitne mjere da bi se ovaj trend zaustavio. Autori Izvještaja upozoravaju na snažnu vezu između degradacije zemljišta, migracija i političke nestabilnosti, a s globalnim porastom stanovništva ovaj problem će postajati sve nerješiviji.

„Koliko god je biološka raznolikost tla značajna sama po sebi, ako tvorci javnih politika ne budu shvatili tla kao ono što jesu – bogat i raznolik svijet – brzo ćemo se naći u situaciji u kojoj se sistematski povećavaju i poljoprivredne subvencije i cijene hrane”, kaže Guerra. „Osiromašenje organske tvari u tlu učiniće prehrambeni sistem manje otpornim i manje prilagodljivim promjenama klime.”

IZVOR: Guardian

OBJAVLJENO: 16/04/2021.