Sloboda rijekama - ali samo u EU!

Piše: 

Glavna uprava EU za okoliš
Rijeke u Bosni i Hercegovini još uvijek se pregrađuju branama i na njima se grade male hidroelektrane. Ima nade da će MHE konačno biti zabranjene, bar u jednom dijelu zemlje i prvenstveno zahvaljujući snažnom pokretu otpora Čuvara rijeka. U Evropskoj uniji, međutim, počinje uklanjanje postojećih brana, a s ciljem obnove narušene ravnoteže riječnih ekosistema, zaustavljanja izumiranja vrsta i bar djelomičnog ublažavanja posljedica klimatske krize. Kod nas pak ni riječi o uklanjanju brana, od kojih su neke – npr. na Ugru koji je na izdisaju – izgradile kompanije iz iste te ekološki osviještene Evropske unije. Valjda zato što su još uvijek upotrebljive - utoliko što prave profit privatnim vlasnicima. (@RiD)

 

S engleskog prevela: M. Evtov

Kako se najavljuje u EU Strategiji za bioraznolikost do 2030. godine (Strategija), Komisija je ustanovila Smjernice za uklanjanje brana radi obnove rijeka (Smjernice), što bi državama članicama trebalo pomoći da identificiraju i odrede prioritete pri uklanjanju brana.

Cilj Strategije je obnoviti 25.000 km rijeka omogućujući im da slobodno teku, te identificirati moguće izvore finansiranja za tu svrhu.

Strategija predlaže dvije glavne vrste djelovanja za postizanje ovog cilja: uklanjanje brana i obnovu poplavnih područja i močvara.

Virginijus Sinkevičijus, Komesar za okoliš, ribarstvo i okeane, rekao je:

„Rijeke su u Evropi jako fragmentirane. Uklanjanje brana radi obnove njihovog prirodnog toka i povezanosti pomoći će napretku slatkovodnih ekosistema i olakšati migraciju ugroženih vrsta, kao što su jesetra i evropska jegulja. Ulaganje u zdrave rijeke donijeće i mnoge prednosti, kao što su zaštita od poplava, prečišćavanje vode i mogućnosti za rekreaciju. Sada državama članicama možemo pružiti praktičnu podršku u izboru načina realizacije i finansiranja.“

Evropske rijeke, jezera i aluvijalna staništa pod ogromnim su pritiskom, prvenstveno fragmentacije i hidromorfoloških promjena, kao što su kanalizacija, građevinske brane i ojačanja obala.

Strategija za bioraznolikost sugeriše jačanje napora na obnovi prirodne funkcije rijeka, kao i napora za postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama. Nadalje nastoji potaći uvezivanje napora za zaštitu voda i prirode EU ne samo radi dobrog ekološkog statusa, nego i obnove staništa i vrsta, u skladu sa Evropskim zelenim planom (European Green Deal).

Cilj Smjernica je objasniti koncept rijeka slobodnog protoka i uspostaviti zajedničko razumijevanje povezanosti ovog cilja s ciljevima Okvirne direktive EU-a o vodama, Direktive o pticama i Direktive o staništima.

Osim toga, Smjernice nude i pregled postojećih metoda koje se mogu prilagoditi i koristiti za podršku planiranju uklanjanja brana radi obnove povezanosti rijeka, kao i pregled postojećih finansijskih alata EU-a za finansiranje uklanjanja brana i obnovu poplavnih i močvarnih područja.

Kontekst

Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. usvojena u maju 2020. godine predlaže ambiciozne akcije i obaveze EU za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti u Evropi i širom svijeta, u skladu sa Evropskim zelenim planom.

Ova Strategija ima za cilj do 2030. godine staviti evropsku bioraznolikost na put oporavka, kako bi do 2050. godine svi svjetski ekosistemi bili obnovljeni, otporni i adekvatno zaštićeni. Obnova slatkovodnih ekosistema jedan je od ciljeva ove Strategije. Strategija poziva na povećanje napora za obnovu ovih ekosistema i prirodnih funkcija rijeka. Osim poziva na efikasnije provođenje postojećeg zakonodavstva o slatkoj vodi, Strategija postavlja cilj da se do 2030. godine u slobodan tok ponovno pusti najmanje 25.000 km rijeka, uklanjanjem prvenstveno brana koje više nisu u upotrebi i obnovom poplavnih ravnica i močvara.

Izvori:

EU water policy

EU Biodiversity Strategy for 2030

IZVOR: European Commission

Objavljeno: 21/12/2021.

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

17/01/2022