S engleskog prevela: M. Evtov
 

Ovo se navodi u izvještaju Ujedinjenih nacija koji pruža nove dokaze da se svijet sve dalje od okončavanja gladi, nesigurnosti hrane i pothranjenosti.

Ovogodišnji Izvještaj o stanju sigurnosti hrane i ishrane u svijetu (The State of Food Security and Nutrition in the World) predočava najnovije informacije o prehrambenoj sigurnosti i ishrani širom svijeta, uključujući najnovije procjene troškova i pristupačnosti zdrave prehrane. U svjetlu ograničenosti javnih resursa u mnogim dijelovima svijeta, u Izvještaju se razmatra i to kako vlade mogu prenamijeniti trenutnu podršku poljoprivredi da bi smanjile troškove zdrave prehrane.

Izvještaj su zajednički objavili UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (eng. FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (eng. IFAD), UN-ov Fond za pomoć djeci (eng. UNICEF), UN-ov Svjetski program hrane (eng. WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (eng. WHO).

Brojevi daju sumornu sliku:

• Glađu je 2021. godine bilo pogođeno čak 828 miliona ljudi – 46 miliona više nego godinu dana ranije i 150 miliona više nego 2019. godine.

• Procenat ljudi pogođenih glađu bio je relativno nepromijenjen od 2015. do 2020. godine, kad je skočio, te do 2021. godine narastao na 9,8% svjetske populacije.
  Među svjetskom populacijom je 2019. godine bilo 8% gladnih, a 2020. godine 9,3% gladnih.

• U svijetu je 2021. godine oko 2,3 milijarde ljudi (29,3%) bilo umjereno ili ozbiljno izloženo nesigurnosti prehrane – što je 350 miliona više nego prije izbijanja pandemije COVIDa-19.
  Gotovo se 924 miliona ljudi (11,7% svjetske populacije) suočilo s ozbiljnim razmjerama nesigurnosti prehrane, što je 207 miliona ljudi više nego dvije godine ranije.

• Godine 2021. je nastavio rasti i rodni jaz u nesigurnosti prehrane: nesigurnosti prehrane je umjereno ili ozbiljno bilo izloženo 31,9% žena u svijetu, u poređenju s 27,6% muškaraca – što je jaz veći od 4 postotna boda, u poređenju s 3 postotna boda 2020. godine.

• Zdravu ishranu nije si 2020. godine moglo priuštiti gotovo 3,1 milijarda ljudi, što je 112 miliona više nego 2019. godine, a što je posljedica inflacije potrošačkih cijena hrane koja proizlazi iz ekonomskih posljedica pandemije COVIDa-19 i mjera uvedenih da se ona obuzda.

• Procjenjuje se da je 45 miliona djece mlađe od pet godina patilo od iscrpljenosti, najsmrtonosnijeg oblika pothranjenosti, koji i do 12 puta povećava rizik od smrti. Nadalje, 149 miliona djece mlađe od pet godina imalo je zastoj u rastu i razvoju zbog hroničnog nedostatka esencijalnih nutrijenata u ishrani, dok je 39 miliona djece imalo prekomjernu težinu.

• Ostvaren je napredak u pogledu broja dojenčadi koja se prehranjuju isključivo dojenjem: 2020. godine je diljem svijeta gotovo 44% dojenčadi mlađe od šest mjeseci prehranjivano isključivo dojenjem. To je još uvijek manje od cilja od 50% do 2030. godine.
  Zabrinjava to što dvoje od troje djece nema minimalno raznoliku prehranu neophodnu za rast i razvoj do punog potencijala.

U trenutku objavljivanja Izvještaja, u Ukrajini se vodi rat između dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva.

Ovaj rat remeti međunarodne lance snabdijevanja i podiže cijene žitarica, đubriva, energenata, kao i gotove terapijske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Lanci snabdijevanja već su bili poremećeni sve češćim klimatskim katastrofama, naročito u zemljama s niskim dohotkom, što dodatno ugrožava globalnu sigurnost prehrane.

IZVOR: Climate&Capitalism

Objavljeno: 09/08/2022.