Opstanak najbogatijih

Piše: 

Iz izvještaja Oxfama
Bez komentara: „Najbogatijih 1% zgrabilo je gotovo dvije trećine cjelokupnog bogatstva od 42 biliona dolara stečenih u svijetu od 2020. godine. To je gotovo dvostruko više od onoga što je [u ove dvije godine] steklo 99% svjetske populacije.
I u prethodnih deset godina je najbogatijih 1% prigrabilo oko pola sveg bogatstva stečenog na svijetu. Bogatstvo milijardera raslo je za 2,7 milijardi dolara dnevno. Pogodavao im je brzi rast profita od hrane i energije.”

 

S engleskog prevela: M. Evtov

 

Najbogatijih 1% zgrabilo je gotovo dvije trećine cjelokupnog bogatstva od 42 biliona dolara stečenih u svijetu od 2020. godine, što je gotovo dvostruko više od onoga što je [u ove dvije godine] steklo 99% svjetske populacije, otkriva danas novi izvještaj Oxfama. I u prethodnih deset godina je najbogatijih 1% prigrabilo oko pola sveg bogatstva stečenog na svijetu.

Izvještaj Opstanak najbogatijih (Survival of the Richest) objavljen je na dan otvaranja Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švicarskoj. Elite se okupljaju u ovom švicarskom skijalištu dok i ekstremno bogatstvo i ekstremno siromaštvo istovremeno rastu – prvi put u zadnjih 25 godina.

Gabriela Bucher, izvršna direktorica Oxfam Internationala, kaže: „Vrijeme je da srušimo mit, nekima pogodan, o tome da smanjenje poreza najbogatijima rezultira tim da se njihovo bogatstvo nekako „prelije“ do svih ostalih. Četrdeset godina smanjivanja poreza za superbogate pokazuje da jača plimni val koji ne diže sve brodove, nego samo superjahte.“

Milijarderi bilježe izuzetan rast svog bogatstva.

Tokom godina pandemije i krize troškova života nastale 2020. godine, 1% najbogatijih prigrabilo je 26 biliona dolara (63%) cjelokupnog bogatstva stečenog u svijetu, dok se svima ostalim u svijetu „prelilo“ 16 biliona dolara (37%).

Na svaki dolar novog globalnog bogatstva koji je zaradila osoba u donjih 90% svjetske populacije, milijarder je prihodovao oko 1,7 miliona dolara. Bogatstvo milijardera raslo je za 2,7 milijardi dolara dnevno. Sve ovo na kraju decenije rekordne dobiti – tokom koje su se i broj i bogatstvo milijardera – udvostručili.

 

Basnoslovna zarada bez rada

Bogatstvo milijardera je 2022. godine naglo poraslo brzim rastom profita od hrane i energije. Oxfamov Izvještaj pokazuje da je 2022. godine 95 prehrambenih i energetskih korporacija više nego udvostručilo profit: ostvarile su 306 milijardi dolara neočekivane dobiti, a od toga 257 milijardi dolara (84%) isplatili svojim bogatim dioničarima.

Dinastija Walton, koja posjeduje polovinu akcija Walmarta, prošle godine je dobila 8,5 milijardi dolara. Bogatstvo indijskog milijardera Gautama Adanija, vlasnika velikih energetskih korporacija, samo je tokom 2022. godine uvećano za 42 milijarde dolara (46%). Višak korporativnih profita pokrenuo je najmanje polovinu inflacije u Australiji, SAD-u i Velikoj Britaniji.

U isto vrijeme, trenutno najmanje 1,7 milijardi radnika živi u zemljama gdje inflacija nadmašuje plate, a preko 820 miliona ljudi – otprilike svaki deseti stanovnik Zemlje – gladuje. Najmanje (i najzadnje) jedu žene i djevojke, te one čine skoro 60% gladne svjetske populacije.

Svjetska banka kaže da je ovo vjerovatno najveće povećanje globalne nejednakosti i siromaštva nakon Drugog svjetskog rata.

Pred bankrotom su čitave zemlje, a najsiromašnije od njih troše četiri puta više na vraćanje dugova bogatim kreditorima nego na zdravstvo.

U okviru mjera štednje, tri četvrtine svjetskih vlada planira da u narednih pet godina u javnom sektoru – uključujući zdravstvo i obrazovanje – smanji potrošnju za 7,8 biliona dolara.

Oxfam poziva na sistemsko i sveobuhvatno povećanje oporezivanja superbogatih – kako bi se povratio barem dio bogatstva prigrabljenog tokom krize – zahvaljujući javnom novcu i profiterstvu.

Decenije smanjenja poreza za najbogatije osobe i korporacije podstakle su nejednakost, a u mnogim zemljama najsiromašniji plaćaju veće porezne stope nego milijarderi.

Elon Musk, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, plaćao je između 2014. i 2018. godine porez po realnoj stopi od oko 3%. Aber Christine, prodavač brašna u Ugandi, zarađuje 80 dolara mjesečno i na to plaća 40% poreza.

U cijelom svijetu sad od svakog dolara poreza samo četiri centa otpada na porez na bogatstvo. Polovina svjetskih milijardera živi u zemljama gdje direktni potomci ne plaćaju porez na nasljedstvo.

Milijarderi će svojim nasljednicima proslijediti neoporezovanu škrinju s blagom od 5 biliona dolara – više od BDP-a Afrike – koji će hraniti buduću generaciju aristokratske elite.
Prihodi bogataša uglavnom nisu zarađeni, nego dolaze iz prinosa na njihovu imovinu, ali se u prosjeku oporezuju s 18%, tek nešto više od polovine najviše prosječne poreske stope na plate i dnevnice.

 

Porez na fukaru

Izvještaj pokazuje da su najbogatiji nekada plaćali mnogo veće poreze. Vlade širom Afrike, Azije, Evrope i Amerika u posljednjih su četrdeset godina smanjile poreze na prihod najbogatijima. Istovremeno su povećale poreze na robu i usluge, koji nesrazmjerno padaju na najsiromašnije i pogoršavaju (i) rodnu nejednakost.

Nakon Drugog svjetskog rata najveća stopa federalnog poreza na prihod u SAD-u ostala je iznad 90% i između 1944. i 1981. godine u prosjeku iznosila 81%. I druge bogate zemlje imale su slične poreske stope u periodima svog najuspješnijeg ekonomskog razvoja, što je odigralo ključnu ulogu u širenju pristupa javnim uslugama poput obrazovanja i zdravstvene zaštite.

Najnovija analiza koju su obavili Savez za borbu protiv nejednakosti (Fight Inequality Alliance), Institut za studije politika (Institute for Policy Studies), Oxfam i Patriotski milioneri (Patriotic Millionaires) pokazuje slijedeće:

Godišnjim porezom na bogatstvo od najviše 5% svake godine bi se od svjetskih multimilionera i milijardera prikupilo 1,7 biliona dolara, što je dovoljno da se iz siromaštva izvuku dvije milijarde ljudi, potpuno finansira postojeći manjak sredstava za humanitarnu pomoć, realizuje desetogodišnji plan za okončanje gladi, podrže siromašnije zemlje razorene učincima klimatskih promjena, te svima koji žive u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom pruže univerzalna zdravstvena i socijalna zaštita.

IZVOR: Climate and Capitalism

Objavljeno: 16/01/2023.

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

27/01/2023