Nakon pandemije koronavirusa mogle bi uslijediti još destruktivnije i smrtonosnije bolesti – ukoliko se što je prije ne otkloni korijen problema, a korijen problema je bjesomučno uništavanje prirode. Ovo je upozorenje vodećih svjetskih stručnjaka za biodiverzitet. „Za ovu pandemiju odgovorna je jedna jedina vrsta – a to smo mi“, kažu naučnici. „Sve novije pandemije direktno su uzrokovane ljudskim djelovanjem, naročito globalnim finansijskim i ekonomskim sistemom koji po svaku cijenu favorizuje ekonomski rast. Sad nam se ukazuje mala šansa da, prevazišavši izazove koje pred nas postavlja trenutna kriza, prestanemo sijati sjeme budućih kriza.“

Profesori Josef Settele, Sandra Díaz i Eduardo Brondizio vodili su pregled zdravlja planete, dosad najobimniji projekat te vrste, čiji su rezultati prošle godine objavljeni na Međuvladinoj naučno-političkoj platformi za biodiverzitet i ekosisteme (IPBES). Zaključak njihovog istraživanja: ljudsko društvo je ugroženo ubrzanim propadanjem prirodnih sistema neophodnih za održavanje života na Zemlji.

IPBES 27. aprila 2020 objavljuje tekst koji ovo troje naučnika potpisuju zajedno s doktorom Peterom Daszakom, angažovanim na ovogodišnjem izvještaju. U tom tekstu kažu: „Širenje bolesti na ljudski svijet omogućeno je kombinacijom bjesomučne sječe šuma, nekontrolisane ekspanzije poljoprivrede, intenzivne zemljoradnje, rudarstva i razvoja infrastrukture, kao i eksploatacije divljih životinja i biljaka.“ Naučnici ističu da pandemije nastaju zato što kroz ove aktivnosti sve više ljudi dolazi u kontakt i sukob sa životinjama – od kojih potiče 70% ljudskih oboljenja. Kad se u kombinaciju uključe i širenje gradova i eksplozija globalnog avionskog saobraćaja, postaje moguće da bezazleni virus azijskih šišmiša „nanese ljudima toliko patnje i potpuno zaustavi ekonomske aktivnosti i društva širom svijeta. To je izazvao ljudski faktor. A Covid-19 bi mogao biti samo početak. Ako pomno ne razmotrimo moguće posljedice odluka koje donosimo danas, pandemije bi se ubuduće mogle dešavati češće, širiti brže, ubiti više ljudi i imati veći uticaj na ekonomiju.“

Naučnici izjavljuju da se vladini programi ekonomske obnove teški milijarde milijardi dolara moraju koristiti za jačanje i primjenu odredbi o zaštiti okoliša: „Moglo bi djelovati politički oportuno da se snižavanjem standarda zaštite okoliša potpomognu poljoprivreda, avioprevoz i energetski sektor fosilnih goriva, ali taj korak bi – bez obaveze hitnih i korjenitih promjena – u suštini subvencionirao izbijanje budućih pandemija.“
Integralni pristup po principu „Jedno zdravlje“ mora se globalno proširiti: „ljudsko zdravlje je tijesno povezano sa zdravljem divljih i domaćih životinja, kao i prirode uopšte. Sve je to zapravo – jedno isto zdravlje“, objašnjava Daszak.
Dalje, moraju se osigurati odgovarajuća finansijska sredstva za programe nadzora i zdravstvenih usluga u zemljama s najvećim rizikom od pandemija: „Nije ovo nikakav altruizam nego ulaganje od vitalnog značaja za sve nas: svima je u interesu spriječiti buduće planetarne zaraze.“ Daszak dodaje: „Programi o kojima govorimo koštaju desetine milijardi dolara godišnje. A jedna pandemija, čak i ako se u cijelom stoljeću desi samo jedna, košta hiljade milijardi; dakle, ulaganje u programe zaštite ima veoma dobar povrat. Ne možemo nastaviti kao i dosad. To bi u slučaju pandemija značilo da skrštenih ruku čekamo narednu i onda se nadamo vakcini. Ta strategija ne valja. Moramo se pozabaviti uzrocima.”

Inger Andersen, direktorica UN-ovog Programa za okoliš, u martu je za Guardian izjavila da nam priroda ovom pandemijom i klimatskom krizom „šalje poruku” i da nebrigom za planetu iskazujemo nebrigu za nas same. A prošle sedmice je António Guterres, generalni sekretar UN-a, rekao da vlade period obnove nakon pandemije moraju iskoristiti da grade bolje i uspostave održivija i otpornija društva.
Profesor Thomas Lovejoy, angažovan pri Fondaciji UN-a i na Univerzitetu George Mason u SAD, koji je 1980ih skovao termin „biološki diverzitet”, izjavio je u subotu da „[pandemija] nije osveta prirode; ovo smo mi sami sebi napravili.” [...] Šira studija objavljena ranije ovog mjeseca zaključuje da je glavni krivac za širenje virusa – ljudski uticaj na životinje.

Stručnjaci za biodiverzitet u svom tekstu kažu: „Iz ove krize možemo izaći jači i otporniji no ikad – ako se potrudimo da prirodu zaštitimo kako bi bi i priroda mogla zaštititi nas.”

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 27/04/2020.