MISLIMO BUDUĆNOST: Priroda nam šalje poruku

Piše: 

Damian Carrington
Šta kažete na tvrdnju stručnjaka da smo s koronom još i dobro prošli imajući u vidu koje su sve zaraze u opticaju – i to zbog našeg odnosa prema prirodi? Ako pak tragate za teorijom zavjere koja bi vam pomogla da se nosite s pandemijom, probajte s naukom: stručnjaci objašnjavaju da je za ovu, kao i mnoge druge zaraze koje posljednjih decenija izbijaju širom svijeta, u stvari kriv čovjek – čak mnogo različitih zaraza odjednom. Krivi smo zbog svog odnosa prema prirodi. A nije na prirodnjacima da objašnjavaju još i to da nismo svi jednako krivi, kao ni to da od ovakvog odnosa prema prirodi nemamo koristi svi mi. Bjesomučna eksploatacija prirodnih bogatstava i uništavanje prirodnih staništa radi stanogradnje, turizma i nafte nije pitanje odluke većine, nego isključivo odluka bogate manjine – u sistemu koji na tome počiva; a sistem je, naravno, kapitalizam. @RiD


Obrada: RiD

[... ] Vodeći naučnici tvrde da je izbijanje pandemije tek „hitac upozorenja” pošto u živom svijetu ima daleko pogubnijih bolesti, što će reći da se savremena civilizacija doslovno igra vatrom. Vodeći naučnici tvrde da je uzrok prelaska oboljenja sa životinjskog na ljudski rod uvijek – ljudski faktor. Da bi se slične pojave ubuduće spriječile, kažu stručnjaci, moraju stati i globalno zagrijavanje i uništavanje okoliša radi poljoprivrede, rudarstva i stanogradnje, jer i jedno i drugo dovode životinjski svijet u blizak kontakt s ljudima. Stručnjaci takođe pozivaju vlasti da zaustave globalnu ilegalnu trgovinu životinjama i da zatvore sve pijace na kojima se trguje živim životinjama, pošto su te pijace idealni rasadnici bolesti.

Inger Andersen, direktorica UN-ovog Programa za okoliš, naglašava da je trenutno najbitnije zaštititi ljude od koronavirusa i spriječiti širenje zaraze, ali da „dugoročna strategija mora biti zaštita prirodnih staništa i biodiverziteta”. Ona je za Guardian izjavila da „nikad prije u istoriji nije bilo toliko prilika da patogeni s divljih i domaćih životinja pređu na ljude“, objašnjavajući da 75% svih novonastalih zaraznih bolesti dolazi iz životinjskog svijeta. „Kontinuirano uništavanje prirodnih staništa dovelo nas je u opasnu blizinu životinja i biljaka s kojih bolest lako prelazi na ljude.” Podsjetila je Andersen i na ostale štetne posljedice po okoliš, poput požara u Australiji, konstantno rastuće temperature i najgore najezde skakavaca u Keniji u posljednjih 70 godina: „Na kraju krajeva, sve je ovo poruka koju nam šalje priroda”, zaključuje Andersen, dodajući: „Pritisli smo ekosisteme sa svih strana i negdje je moralo popustiti. A s prirodnom smo blisko povezani, htjeli to ili ne. Ne budemo li se brinuli za prirodu, nećemo se moći brinuti ni za sebe. A budući da se ljudski rod približava brojci od deset milijardi, u budućnost moramo kročiti s prirodom kao s najjačim saveznikom.”

Zaraze su među ljudskom populacijom u porastu: zadnjih godina bilježimo ebolu, ptičju gripu, MERS (bliskoistočni respiratorni sindrom), groznicu Rift Valley, SARS (iznenadni akutni respiratorni sindrom), virus Zapadnog Nila i virus Zika; sva su ta oboljenja čovjeku prenijeta sa životinja.

„Izbijanje i širenje zaraze Covid-19 ne samo da je bilo predvidljivo, nego i jest predviđeno [utoliko] što se znalo da ima još viroza iz životinjskog svijeta koje prijete javnom zdravlju”, izjavljuje profesor Andrew Cunningham iz londonskog Zoološkog društva. Studija o izbijanju SARS-a u periodu 2002-2003. zaključuje da „značajno prisustvo virusa nalik na Sars-Covid među šišmišima, uz kulturu korištenja egzotičnih sisara u prehrani na jugu Kine – predstavlja tempiranu bombu.”

Cunningham kaže da druge bolesti koje su sa životinja prešle na čovjeka imaju mnogo veću stopu smrtnosti: ebola, na primjer, 50% dok virus Nipah, prenesen sa šišmiša u južnoj Aziji, čak i do 60-75%. „Koliko god nam to trenutno izgleda nevjerovatno, s koronom nam se vjerovatno još i posrećilo”, kaže Cunningham dodajući: „Zato vjerujem da ovo trebamo shvatiti kao hitac upozorenja. Ovo nam je zadnja šansa.

Izbijanje zaraze gotovo uvijek uzrokuje ljudski faktor, a toga će ubuduće biti još i više ukoliko se ne promijenimo,” ističe Cunningham i dodaje: „Najočitiji primjer su pijace na kojima se divlje životinje odsvakud žive kasape, a vjeruje se da Covid-19 potiče upravo s jedne takve pijace u Kini. Životinje se transportuju izdaleka, zbijene u kaveze, pod stresom i narušenog imuniteta, a izmetom iz sebe izbacuju sve patogene koje nose u organizmu,” objašnjava Cunningham. „Pijace su prepune ljudi koji dolaze u kontakt s tjelesnim tekućinama ovih životinja, što predstavlja idealan rasadnik zaraza. Bolji način da maksimizirate šanse [za prenos bolesti] ne biste našli ni da ga svijećom tražite.”

Kina je sad ove pijace zabranila, a Cunningam kaže da bi ta zabrana morala postati stalna. „No to mora postati i globalna politika. Tih živih pijaca ima svuda po subsaharskoj Africi i u brojnim azijskim zemljama. A rizik povećava i lakoća s kojom se putuje u modernim društvima“, kaže Cunnigham i dodaje: „Kako danas stvari stoje, jednog ste dana u centralnoafričkoj prašumi, a već narednog u centru Londona.”

Aaron Bernstein s harvardskog Fakulteta za javno zdravstvo kaže da su životinje uništavanjem prirodnih staništa prisiljene na blizinu ljudi, a klimatskim promjenama na migracije: „A ovo omogućava da se patogeni usele u nove domaćine. Imali smo SARS, MERS, Covid-19, HIV. Moramo uvidjeti šta nam to priroda govori. Mora nam biti jasno da se igramo vatrom. Razdvajanje zdravstvene i okolišne politike je opasna iluzija. Naše zdravlje potpuno zavisi od klime i organizama s kojima dijelimo planetu.”

John Scanlon, nekadašnji generalni sekretar Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune, ističe da drugu stranu problema predstavlja ilegalna trgovina divljim životinjama teška milijarde dolara. „Zemlje uvoznice bi trebale uvesti zakonsku obavezu, skupa s krivičnim sankcijama, za sve uvoznike divljih životinjskih i biljnih vrsta – da dokažu da su primjerci legalno nabavljeni i u skladu sa zakonima zemlje porijekla dotičnih vrsta. Kad bismo oštro sankcionisanje transnacionalnog organizovanog kriminala u ovoj oblasti kombinovali sa stvaranjem prilika za razvoj lokalnih zajednica, vidjeli bismo kako bi procvjetali i biodiverzitet i ekosistemi i zajednice”, kaže Scanlon.

Kriza zaraze virusom Covid-19 možda jest prilika za promjenu, ali Cunningam nije uvjeren da će se promjena i desiti: „Mislio sam da će se stvari promijeniti nakon SARS-a, koji je bio zvono na masovnu uzbunu jer je izazvao veću ekonomsku štetu nego ijedna novija zarazna bolest do danas. Svi su se svojevremeno nadigli oko toga i zaraza je ugušena zahvaljujući preduzetim mjerama kontrole. A onda su svi odahnuli – pa nastavili po starom. Ali sad ne smijemo nastaviti po starom.”

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 25/03/2020.

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

26/03/2020