S engleskog prevela: M. Evtov

Dr. Thomas Oxley iz bolnice Mount Sinai Beth Israel na Manhattanu nije bio čak ni u pripravnosti kad je tamo pozvan radi hitnih operativnih intervencija. U bolnici nije bilo dovoljno ljekara za tretman povećanog broja hitnih slučajeva moždanog udara.

Zdravstveni karton pacijenta mu je na prvi pogled djelovao uredno. Pacijent nije uzimao nikakve lijekove niti patio od hroničnih oboljenja. Nakon uvođenja mjera izolacije je, kao i ostatak zemlje, ostao u kući. I osjećao se dobro sve dok iznenada nije osjetio da teško govori i jedva pomiče desnu stranu tijela. Snimak je pokazivao veliki ugrušak na lijevoj strani mozga.

Oxley se zgrozio kad je stigao do podataka o starosti pacijenta i statusa Covid-19: 44, pozitivan.

Pacijent je bio jedan od zaraženih koronavirusom koji su u zadnje vrijeme pretrpjeli moždani udar u svojim tridesetim ili četrdesetim godinama. Inače je prosječna dob pacijenata koji trpe tu vrstu teškog moždanog udara – 74 godine.

Čim je Oxley, interventni neurolog, počeo postupak uklanjanja ugruška, zapazio je nešto što nikad dotad nije vidio. Na monitorima se mozak prikazuje kao splet crnih žvrljotina, „liči na šerpu punu špageta“, kaže Oxley. A predstavlja mapu krvnih sudova. Ugrušak se na monitoru vidi kao bijela mrlja. Kad je Oxley spravom nalik na iglu povukao ugrušak, oko ugruška su se – ljekaru na oči – počeli formirati novi ugrušci.

„Ovo je ludilo“, rekao je Oxley svom šefu.

Moždani udar

Izvještaji o moždanim udarima kod mladih i pacijenata srednjih godina – ne samo u bolnici Mount Sinai, već i u mnogim drugim u područjima teško pogođen novim koronavirusom – najnoviji su obrat u razumijevanju djelovanja ove bolesti. Broj ovakvih pacijenata nije velik, ali je izuzetno značajan utoliko što pobija dosadašnja saznanja o ovom virusu. Iako je dosad virusom širom svijeta zaraženo gotovo 2,8 miliona ljudi i oko 195.000 ih umrlo, biološki mehanizmi virusa i dalje izmiču svim vrhunskim naučnicima. Doskora se smatralo da ovaj patogen napada prvenstveno pluća, ali se ispostavlja da je mnogo strašniji i da utiče na gotovo sve osnovne sisteme organa u tijelu.

Donedavno nije bilo pouzdanih podataka o vezi moždanih udara i Covida-19.

Samo jedan izvještaj iz Wuhana, Kina, navodi da su neki hospitalizirani pacijenti doživjeli moždani udar, ali uglavnom oni u težem stanju i poodmaklom životnom dobu. A Sherry H-Y Chou, neurologinja Medicinskog centra univerizteta u Pittsburghu i doktorica reanimatologije, kaže da su tu vezu dosad „mnogi stvarno pametni ljudi smatrali više slutnjom“.

Sad se tri velika američka medicinska centra pripremaju da objave prve podatke o ovom fenomenu. U svakom tom centru tretirano je po nekoliko desetina ovakvih slučajeva moždanog udara – sasvim dovoljno za novi uvid u učinke virusa na ljudsko tijelo.

Moždani udar – nagli prekid dotoka krvi – složen je problem čiji su i uzroci i pojavni oblici brojni. Mogu ga uzrokovati srčani problemi, začepljenje arterija zbog holesterola, pa čak i narkomanija. Manji udari često ne ostavljaju trajne posljedice i u roku od 24 sata se riješe sami od sebe. Ali veći udari mogu biti katastrofalni.

Analize pokazuju da ljudi zaraženi koronavirusom uglavnom trpe najsmrtonosniji tip moždanog udara, poznatog i kao okluzija velikih krvnih sudova (eng. LVO). Ta vrsta udara uništava velike dijelove mozga odgovorne za kretanje, govor i odlučivanje.

Brojni istraživači smatraju moždane udare kod zaraženih Covidom-19 direktnom posljedicom problema koji kod nekih pacijenata izazivaju krvne ugruške po čitavom tijelu. Ugrušak koji se formira na zidovima krvnih sudova kreće se naviše, te npr. iz lista noge može doći do pluća – gdje izaziva plućnu emboliju koja zaustavlja disanje – što je poznat uzrok smrti pacijenata zaraženih Covidom-19. Ugrušak u srcu ili oko srca može dovesti do srčanog udara, a i to je jedan od poznatih uzroka smrti ovih pacijenata. Ugrušak koji stigne i iznad toga vjerojatno ide u mozak i izaziva moždani udar.

Robert Stevens, reanimatolog u bolnici Johns Hopkins u Baltimoreu, kaže da je moždani udar „jedna od najdramatičnijih manifestacija“ problema stvaranja krvnih ugrušaka. „I mi smo imali pacijente u tridesetim godinama zaražene koronavirusom koji su doživjeli moždani udar – što nas je veoma iznenadilo.“

Po podacima njujorške vatrogasne jedinice, na vrhuncu epidemije je broj smrtnih slučajeva u kućama bio četiri puta veći no inače, te stoga mnogi ljekari smatraju da je sasvim moguće da su mnogi u tom periodu preminuli usljed iznenadnog moždanog udara. Istina se možda nikada neće znati jer je obavljeno samo nekoliko obdukcija.

Chou kaže da se sad postavlja pitanje da li ugrušci nastaju zbog direktnog napada virusa na krvne sudove ili se radi o problemu „prijateljske vatre“ tj. imunološkog odgovora pacijenta.[…] Nada se da će se to saznati analizom moždanih udara i drugih neuroloških komplikacija kod hiljada pacijenata zaraženih Covidom-19 koji se liječe u 68 medicinskih centara u 17 zemalja.

Nepoznanice u razvoju bolesti

U međuvremenu su i bolnice univerziteta Thomas Jefferson (14 medicinskih centara u Filadelfiji) i NYU Langone Health u New Yorku utvrdile da je koronavirusom bilo zaraženo 12 njihovih pacijenata koji su u zadnja tri mjeseca liječeni zbog moždanog udara. Četrdeset posto ih je mlađe od 50 godina i bez izrazitih ili ikakvih rizičnih faktora. Rad Pascala Jabboura, neurohirurga u bolnici Thomas Jefferson, i koautora o ovim slučajevima trenutno je na recenziji u jednom medicinskom časopisu. Jabbour i njegov koautor Eytan Raz, docent neuroradiologije na NYU Langone, tvrde da moždani udari kod pacijenata s koronavirusom dovode u pitanje dosadašnja medicinska saznanja o toj bolesti.

Kod velike većine mlađih odraslih pacijenata Covid-19 očito izaziva blaže posljedice, a rizik od ozbiljnijih posljedica raste sa svakom decenijom starosti. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, do 18. aprila se u SAD-u 0,8% smrtnih slučajeva desilo u starosnoj grupi od 25 do 34 godine; 2% u grupi od 35 do 44 godine; 5,4% u grupi od 45 do 54 godine.

„Kad je riječ o moždanim udarima, dosad smo mlađim pacijentima smatrali – šezdesetogodišnjake. Nikad dosad nismo vidjeli toliko moždanih udara kod osoba u 50-im, 40-im i kasnim 30-im godinama“, kaže Raz.

Raz se pita je li mogući razlog taj što su mlađi pacijenti otporniji na respiratorne probleme koje uzrokuje Covid-19 i stoga „lakše prežive plućne bolesti, ali se onda bolest razvije u drugom pravcu.“

Jabbour skreće pažnju na neobične karakteristike mnogih slučajeva koje je liječio. Moždani ugrušci se obično pojavljuju u arterijama, koje krv odvode iz srca. Ali je Jabbour kod pacijenata s Covidom-19 ugruške zapazio i u venama, koje krv vode prema srcu i teže ih je liječiti. Neki njegovi pacijenti su u mozgu imali više od jednog velikog ugruška, što je takođe vrlo neobično. „Mi liječimo jedan krvni sud i to prođe kako treba, a onda pacijent doživi moždani udar zbog ugruška u drugom dijelu mozga“, kaže Jabbour.

Rana intervencija može pomoći

J Mocco, ljekar-istraživač u bolnici Mount Sinai, kaže da je ovom najvećem njujorškom medicinskom centru tokom tri sedmice širenja Covida-19 broj pacijenata s moždanim udarom udvostručen dok je broj ostalih hitnih slučajeva smanjen. Više od pola pacijenata s moždanim udarom bilo je pozitivno na Covid-19.

No ne radi se samo o neuobičajeno velikom broju ovih slučajeva. Prvi val pandemije nesrazmjerno je pogodio starije i osobe s bolestima srca, dijabetesom, gojaznošću ili drugim hroničnim oboljenjima. A pacijenti u bolnici Mount Sinai liječeni od moždanog udara bili su mlađi i uglavnom bez faktora rizika.

Među pacijentima s moždanim udarom, zaraženi koronavirusom u prosjeku su bili 15 godina mlađi od onih nezaraženih koronavirusom.

„A toj starosnoj grupi po statistici prijeti najmanja opasnost od moždanog udara“, kaže Mocco.

Mocco, koji je karijeru proveo proučavajući moždane udare i njihov medicinski tretman, kaže da je ovom analizom „potpuno šokiran“ i naglašava da je veza između Covida-19 i moždanog udara „jedna od najjasnijih i najdubljih korelacija“ na koje je ikad naišao.

„Signal je previše moćan da bi se smatrao slučajnošću ili koincidencijom“, rekao je.

U tekstu koji će naredne sedmice objaviti časopis New England Journal of Medicine, tim bolnice Mount Sinai detaljno opisuje pet slučajeva mladih pacijenata koji su (u periodu od 23. marta do 7. aprila) kod kuće doživjeli moždani udar. Štivo nije nimalo lagano: žrtve imaju 33, 37, 39, 44 i 49 godina. Svi su bili u kući kad su im se iznenada pojavili simptomi moždanog udara: nerazgovijetan govor, zbunjenost, oduzetost jedne strane lica i umrtvljenost jedne ruke.

Jedan pacijent je umro, dva još uvijek u bolnici, jedan na rehabilitaciji, a jedna pacijentkinja je puštena kući i o njoj se brine brat. Od njih petoro je samo ta tridesettrogodišnjakinja u stanju da govori.

Oxley, interventni neurolog, kaže da je frapantno koliko su dugo svi ovi pacijenti čekali da potraže hitnu pomoć.

Dotična tridesetogodišnja pacijentkinja ranije nije imala zdravstvenih problema, ali je nekih sedam dana kašljala i imala glavobolju. Iako je 28 sati osjećala da sve nerazumljivije govori i da joj lijeva strana tijela trne i ostaje bez snage, pišu istraživači, „hitnu pomoć nije zvala zbog straha od koronavirusa“.

Ali se ispostavilo da je već zaražena.

Kad je stigla u bolnicu, CT-pregledom je ustanovljeno da u mozgu ima dva ugruška i da su joj pluća puna bijelih sjena izgleda „zamućenog stakla“ – a zamućenost CT-snimaka je znak infekcije Covid-19. Pacijentkinja je dobila dvije vrste terapije za otapanje krvnih ugrušaka i nakon 10 dana se oporavila dovoljno da bude otpuštena iz bolnice.

Oxley kaže da je najvažnije da ljudi shvate da je moždani udar itekako izlječiv. Začepljenje krvnih sudova tretira se tehnikama poput izvlačenja ugrušaka i stentiranja, ali je esencijalno da se to učini što brže, idealno u roku od šest sati, a maksimalno u roku od 24 sata.

„[…] ako imate simptome moždanog udara, smjesta pozovite hitnu pomoć.“

Što se tiče 44-godišnjeg muškarca [s početka ove priče] Oxley i njegove kolege su mu […] uspjeli iz mozga ukloniti veliki ugrušak, ali se on još uvijek nalazi u životnoj opasnosti. Više od mjesec dana od dolaska na kliniku urgentne medicine, ovaj pacijent je i dalje u bolnici.

IZVOR: The Washington Post

Objavljeno: 25/04/2020.