Glas seljaka: „Napad kapitala na prirodu ugrožava čovječanstvo!“

Piše: 

João Pedro Stedile
Kako stvari stoje dan poslije, na klimatskom samitu u Egiptu šefovi vlada su se natezali oko dogovora o spasu Zemlje, sve nastojeći da izbjegnu odgovornost i obaveze, a lobisti gigantskih korporacija oblijetali oko njih da spriječe ikakvu smislenu poretka utemeljenog na eksploataciji i prirode i društva. A radni ljudi? Radnim ljudima je odavno jasno šta se mora učiniti: otarasiti se kapitalizma a s njim i svih lažnih rješenja ekološke, ekonomskei društvene, krize.
Glas seljaka svijeta – govor koji je krajem septembra u Vatikanu održao vođa brazilskog Pokreta poljoprivrednih radnika bezemljaša (Movimento dos Trabalhadores Rurais Sem Terra / MST) i međunarodne organizacije poljoprivrednika La Via Campesina. @RiD


S engleskog prevela: M. Evtov


Danas je čovječanstvo ugroženo zbog nerazumne društvene nejednakosti, napada na okoliš i neodrživog obrasca potrošnje u bogatim zemljama koje nam nameću kapitalizam i njegov profiterski mentalitet.

S kojim se dilemama suočava čovječanstvo?

- Klimatske promjene su trajne, a njihovi učinci očituju se sve intenzivnijim toplinskim valovima, globalnim zagrijavanjem, olujnim kišama, tropskim ciklonima i sušama u različitim regijama diljem Zemlje.

- U posljednjih je 50 godina broj ovih katastrofa/zločina upeterostručen; ove katastrofe svakog dana usmrte 115 ljudi i uzrokuju ekonomske gubitke od 202 miliona dolara.

- Zločini protiv okoliša sve su brojniji: krčenje šuma, paljenje tropskih šuma i napadi na sve biome [najveće zajednice životinja i biljaka sa sličnim okolišnim uslovima, op.ur.] posebno na globalnom Jugu. Svijet je samo 2021. godine izgubio milion hektara tropskih šuma.

- Svi biomi na globalnom Jugu uništavaju se radi proizvodnje poljoprivrednih sirovina za globalni Sjever.
- Predatorsko rudarenje negativno utiče na okoliš, vodu i zemlju, kao i na domorodačke i seljačke zajednice jer hiljade garimpeira (ilegalnih rudara) na domorodačkim teritorijama kopaju zlato i dijamante koristeći opasne materijale poput žive.

- U poljoprivredi na Jugu nikad se dosad nije koristilo toliko agrotoksina (poljoprivrednih otrova) koji utiču na plodnost tla, ubijaju bioraznolikost, zagađuju podzemne vode i rijeke, zagađuju sve što se proizvodi, pa čak i atmosferu.

- Naučno je dokazano da glifosat uzrokuje rak. U SAD-u je oko 42.700 farmera oboljelih od raka – zbog izloženosti glifosatu – dobilo naknadu od kompanija koje ga proizvode i prodaju.

- Širom Zemlje se genetski modificirano sjeme sadi na sve više i više površina, koje od 2019. godine uključuju ukupno gotovo 200 miliona hektara koncentrisanih u 29 zemalja. Ovo sjeme genetski kontaminira sjemenje koje nije genetski modificirano, utiče na ljudsko zdravlje i uništava bioraznolikost Zemlje jer zahtijeva upotrebu agrotoksina.

- Okeani su zagađeni plastikom i drugim ljudskim otpadom koji ubija brojne vrste riba i morski život uopšte. Dokaz je velika mrlja smeća u Tihom okeanu, koja se prostire na više od milion kvadratnih kilometara. Masovna upotreba hemijskih gnojiva uzrokovala je zakiseljavanje okeanskih voda, dovodeći u opasnost sav morski život.

- Ugljen-dioksid koji se emituje izgaranjem fosilnih goriva i automobilskim prevozom u velikim gradovima uzrokuje zagađenje zbog kojeg umiru hiljade ljudi: samo u sjeveroistočnoj i srednjoatlantskoj regiji SAD-a od posljedica emisija iz vozila svake godine umire 7.100 ljudi.

- Čovječanstvo pati zbog krize javnog zdravlja, koja je takođe neraskidivo povezana s prirodom. Sve brojnije i snažnije epidemije i pandemije stvaraju golemu globalnu zdravstvenu krizu koja dovodi u opasnost milione ljudi. Ovaj fenomen, često izazvan porastom broja bolesti koje se sa životinja prenose na ljude (zoonoze), rezultat je istovremenog uništavanja bioraznolikosti i širenja poljoprivredne granice megaprojektima u agrobiznisu i energetici, rudarstvu i transportu, kao i urbanim i masovnim stočarstvom.

- Mnoga područja naše planete nalaze se pod zaštitom seljačkih i domorodačkih zajednica. Kapital napada i nastoji uništiti ove zajednice da bi preuzeo kontrolu nad prirodnim dobrima koja one štite.

- Prolazimo kroz ekološko-socijalnu krizu Zemljinog sistema i životne ravnoteže. Ova globalna kriza utiče na okoliš, ekonomiju, politiku, društvo, etiku, religije i smisao našeg života.

- Nedostatkom hrane, vode, stanova, zaposlenja, prihoda i obrazovanja najviše su pogođene milijarde najsiromašnijih ljudi na svijetu. Sve lošiji životni uslovi tjeraju ove ljude na seobu i ubijaju ih na hiljade, naročito djecu i žene.

Ova opšta kriza ugrožava ljudske živote. Bez odlučnih mjera, ova napadnuta planeta mogla bi se regenerirati, ali bez ljudskih bića.

Ko je odgovoran što je čovječanstvo dovedeno u opasnost?

Kapitalizam se suočava sa strukturnom krizom i nije više sposoban organizovati proizvodnju i distribuciju dobara potrebnih ljudima. Kapitalistička logika profita i akumulacije kapitala ne dopušta ostvarenje pravednijeg i ravnopravnijeg društva.
Ova se kriza očituje u ekonomiji, u povećanju socijalne nejednakosti, u neuspjehu države kao garanta socijalnih prava, u neuspjehu formalne demokratije da poštuje volju većine ljudi, kao i u propagiranju lažnih vrijednosti baziranih isključivo na individualizmu, konzumerizmu i sebičnosti. Ovaj sistem je ekonomski i ekološki neodrživ i moramo ga se osloboditi.

Za ekološku krizu najviše su direktno odgovorne velike transnacionalne korporacije, koje ne poštuju granice, države, vlade, niti prava naroda. Neke od tih korporacija – kao Bayer, BASF, Monsanto, Syngenta i DuPont – proizvode agrotoksine, dok druge vode rudarski, automobilski i sektor električne energije na fosilna goriva, a treće kontrolišu tržište vode (recimo Coca-Cola, Pepsi i Nestlé) i svjetsko tržište hrane.

Banke i njihov finansijski kapital povezani su sa svima njima. Tokom posljednje decenije se ovim korporacijama pridružuju i moćne transnacionalne tehnološke korporacije koje kontrolišu ideologiju i javno mnijenje (Amazon, Microsoft, Google, Facebook/Meta i Apple). Vlasnici ovih kompanija spadaju u najbogatije ljude na svijetu.

Međutim, za ekološku krizu nisu krive samo korporacije. Njima pomažu: vlade koje prikrivaju i štite korporativni kriminal, etablirani mediji koji profita radi služe korporativnim interesima i svejednako obmanjuju ljude i skrivaju odgovorne, te međunarodne organizacije koje su vlade formirale a velike korporacije zarobile pod maskom fantomskih fondacija koje direktno utiču na te organizacije i samo ponavljaju retoriku i održavaju neučinkovite međunarodne sastanke poput Konferencije partija (COP) koja se sad sastala po 27. put.

To je slučaj čak i s Ujedinjenim nacijama i Organizacijom za hranu i poljoprivredu. Svi ovi subjekti moraju poštovati zakon.

Pozdravljam stav koji je kolumbijski predsjednik Gustavo Petro hrabro zauzeo na UN-ovoj Generalnoj skupštini održanoj u septembru 2022. godine, kao i enciklike pape Franje. Obojica su pozvali cijeli svijet da se trgne iz sna.
 

Koja rješenja zahtijevamo?

Još uvijek ima vremena da spasimo čovječanstvo, a s njim i naš zajednički dom, planetu Zemlju. Za to trebamo imati hrabrosti i provesti konkretne i hitne mjere na globalnoj razini. U ime seljačkih i pokreta naroda s periferija gradova predlažemo sljedeće korake:

  1. Zabraniti krčenje šuma i komercijalno spaljivanje u svim autohtonim šumama i savanama diljem svijeta.

  2. Zabraniti da se u poljoprivredi koriste agrotoksini i genetski modificirano sjeme, a u stočarstvu antibiotici i stimulatori rasta.

  3. Osuditi sva obmanjujuća rješenja za klimatske promjene i sve tehnike geoinženjeringa koje predlaže kapital koji špekulira prirodom, uključujući tržište ugljika.
  4. Zabraniti rudarenje na teritorijima autohtonih naroda i tradicionalnih zajednica, kao i na zaštićenim i područjima očuvanja prirode; zahtijevati da se sve rudarenje stavi pod javnu kontrolu i koristi za opšte dobro – a ne za profit.

  5. Strogo kontrolisati upotrebu plastike, što uključuje industriju hrane i pića, a recikliranje plastike učiniti obaveznim.

  6. Priznati prirodna dobra (kao šume, voda i bioraznolikost) kao univerzalna zajednička dobra u službi svih ljudi imunih na kapitalističku privatizaciju.

  7. Priznati seljake kao glavne staratelje prirode. Da bismo se borili protiv socijalne nejednakosti i siromaštva na selu i proizvodili više hrane u skladu s prirodom, moramo se boriti protiv veleposjednika i provoditi narodne agrarne reforme.

  8. Provesti opsežne programe pošumljavanja, plaćene javnim sredstvima, koji će osigurati ekološki oporavak svih područja u blizini izvora i riječnih obala, padina i drugih ekološki osjetljivih i područja u fazi dezertifikacije.

  9. Provoditi globalnu politiku brige o vodi kojom će se spriječiti onečišćenje okeana, jezera i rijeka, kao i eliminisati zagađivanje površinskih i podzemnih izvora pitke vode.

  10. Odbraniti Amazoniju i sve tropske šume Afrike, Azije i pacifičkih ostrva kao ekološke teritorije pod brigom naroda njihovih zemalja.

  11. Implementirati agroekologiju kao društveno-tehničku osnovu prehrambenog suvereniteta, uključujući proizvodnju zdrave hrane dostupne svima.

  12. Subvencionirati implementaciju sistema solarne i energije vjetra koji će diljem svijeta biti pod zajedničkom upravom stanovništva.

  13. Provesti globalni investicioni plan za uspostavljanje javnog prevoza na bazi obnovljivih izvora energije, plana koji bi omogućio reorganizaciju i poboljšanje životnih uslova u gradovima, decentralizaciju gradova i ostanak ljudi na selu.

  14. Zahtijevati od industrijaliziranih zemalja Sjevera da zajamče finansije za provođenje svih radnji potrebnih za ponovnu izgradnju održivog odnosa između društva i prirode, budući da su bogate zemlje istorijski odgovorne za globalno zagađenje i nastavljaju s nepravednim i neodrživim obrascima proizvodnje i potrošnje.

  15. Zahtijevati od svih vlada da zaustave ratove, zatvore strane vojne baze i zaustave vojne agresije kako bi se spasili životi i ova planeta, na temelju uvjerenja da je mir uslov za zdrav život.

Da bi se ove ideje ostvarile, predlažemo međunarodni pakt između vjerskih vođa i institucija, ekoloških i narodnih pokreta, donosilaca odluka i vlada, kako bismo mogli provesti program koji gradi svijest cjelokupnog stanovništva. Predlažemo održavanje međunarodne konferencije svih kolektivnih aktera koji brane život. Moramo ljude poticati da se – u odbrani života i prirode – bore za svoja prava. Moramo od medija zahtijevati da preuzmu svoju odgovornost za odbranu interesa ljudi i odbranu jednakih prava, života i prirode.

Mi ćemo se uvijek boriti da spasimo živote i našu planetu, da živimo solidarno i u miru uz društvenu jednakost, emancipirani od društvenih nepravdi, izrabljivanja i diskriminacije svih vrsta.

NAPOMENA: Vijay Prashad je svoj engleski prevod ovog govora prvi put objavio u biltenu Instituta za društvena istraživanja Tricontinental.

IZVOR: CLIMATE&CAPITALISM

Objavljeno: 14/11/2022.

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

21/11/2022