S engleskog prevela: M. Evtov

Protest funkcioniše. U Mijanmaru, Palestini, Tajlandu i širom svijeta ljudi izlaze na ulice da bi se oduprli represiji i izborili za promjene. Budući da protest funkcioniše, vlade ga pokušavaju zaustaviti: jedna po jedna, države uvode nova ograničenja i demonstranti se suočavaju sa sve većim policijskim nasiljem.

Stvari su za vrijeme pandemije postale još gore jer su vlade koristile ograničenja uvedena zbog pandemije kao izgovor da ograniče prava javnog okupljanja. No, uprkos ograničenjima, ljudi su i dalje protestovali i ostvarivali velike pobjede, često uprkos vrlo mršavim izgledima. Evo nekoliko primjera velikih protesta koji su doveli do bitnih promjena.

Globalno: Black Lives Matter

Kad je u SAD-u maja 2020. godine policajac mučki ubio Georgea Floyda, vijest je odjeknula širom svijeta, prinudivši ljude da izađu na ulice i zahtijevaju stvarne promjene – istinsko poštovanje života crnaca i prava crnaca.

Iako je neophodna sistemska promjena, pokret je ipak pomjerio stvari s mrtve tačke. Političari su priznali da moraju mnogo efikasnije suzbijati rasizam. Ogromne korporacije počinju na društvenim mrežama povlačiti reklame zbog govora mržnje. U Belgiji i Velikoj Britaniji, na primjer, osnovana su nova tijela za ispitivanje kolonijalnog naslijeđa. U većim gradovima SAD-a prvi put se stavlja na tapet reforma policije.

Ovo su mali koraci na dugom putu, ali ih je omogućila globalna mobilizacija.

Čile: moguće radikalne promjene ustava

U izboru za skupštinu koja će napisati novi ustav Čilea, ljudi su prije nekoliko dana ogromnom većinom glasali za napredne, mlade i feminističke kandidate. Ovo direktno birano tijelo ustanovljeno je na temelju uvjerljive pobjede na referendumu održanom nakon masovnih protesta kojima se 2019. godine zahtijevao novi ustav – umjesto onog pisanog u doba diktature. Protestni pokret, s mnogo mladih ljudi i ženskih vođa u prvom planu, odbio je uzmaći. Uspjeli su izboriti i da polovina članova nove skupštine budu žene i da budu zastupljene i isključene autohtone skupine.

Argentina: legalizacija abortusa

Mamutska borba za prava u Argentini kulminirala je u decembru kad je legalizovan abortus. Generacija mladih žena postigla je ovo odlučnom borbom. Široka podrška promjenama ogledala se i u masovnim demonstracijama, gdje su učesnici listom bili odjeveni u zeleno, boju pokreta. Protesti su bili presudni u raspravama s konzervativnim snagama odlučnim da održe status quo. Pokret se nada da će inspirisati slične promjene na polju ženskih prava širom Latinske Amerike.

Indija: Poljoprivrednici uzvraćaju

Indijska autoritarna vlada rijetko je voljna slušati. Ali kad je jednostrano nametnula značajne promjene u zakonima o poljoprivredi, nije predvidjela silovitu reakciju malih poljoprivrednika. Desetine hiljada poljoprivrednika marširalo je na Delhi, a tamo su i danas, zahtijevajući ukidanje dotičnog zakona i promjenu poljoprivredne politike. Novembarski štrajk oko 250 miliona Indijaca pokazuje da su protesti poljoprivrednika taknuli državu u živac. Budući da vlada nije uspjela ni raspustiti ni ugušiti ovaj pokret, bila je prisiljena na ustupke.

Gvatemala: ukinuti najavljeni budžetski rezovi

U novembru 2020. godine vlada Gvatemale izaziva bunt najavom plana o smanjenju budžeta za obrazovanje i zdravstvo, sektore najteže pogođene pandemijom. Hiljade protestuju zbog budžetskih rezova, dugotrajne korupcije i rasprostranjenog nasilja. Vlada, nakon inicijalne brutalne reakcije, ubrzo odustaje i povlači prijedlog budžeta.

Namibija: #ShutItAllDown

Bunt u Namibiji izbija nakon ubistva mlade žene, 22-godišnje Shannon „Darlikie“ Wasserfall. U oktobru 2020. godine stotine demonstranata izlazi na ulice pod parolom #ShutItAllDown (Zatvoriti sve), ističući da život mora stati dok se ne riješi problem ubitačnog nasilja nad ženama.

Pokret se u početku suočio s nasiljem sigurnosnih snaga, ali izvojevao pobjedu na sastanku s predsjednikom, koji je priznao da se mora učiniti više na rješavanju problema i preuzeo obavezu uvođenja namjenskih sudova i registra seksualnih prestupnika.

Italija: Sardine okreću vodu na svoj mlin

Kad se početkom 2020. godine ekstremno desničarska stranka Lega Nord (Sjeverna Liga) ponadala pobjedi u centralnoj talijanskoj regiji Emilia-Romagna, pokret Sardine se mobilizira da bi jasno stavio do znanja da se mnogi i dalje protive rasizmu i mržnji. Plan je bio da se na javne trgove stisnu poput sardina i dokažu da krajnja desnica nije jedina koja okuplja veliki broj ljudi.

Sardine su bile munjeviti uspjeh – na prvom skupu okupilo se 15.000 ljudi, a taktika je ubrzo usvojena i u drugim regijama. Liga nije uspjela pobijediti na izborima u Emiliji-Romanji jer je zahvaljujući Sardinama odziv na glasanje bio daleko veći nego dotad.

Japan: uspjeh protesta protiv finansijera fosilnih goriva

Japanski klimatski aktivisti zadaju udarac industriji uglja kad marta 2020. godine organizuju proteste ispred sjedišta jednog od najvećih svjetskih finansijera termoelektrana: Mizuho Financial Group. Demonstranti su koristili internetske kampanje i oglase u poslovnoj štampi, a podržali su ih i dioničari . Pritisak je djelovao, a Mizuho se kroz mjesec dana obavezao na potpunu obustavu finansiranja novih termoelektrana, te da do 2050. godine ukine kredite za te svrhe.

Malavi: protesti koji su izborili ponavljanje izbora

Malavi ponovljenim generalnim izborima u junu 2020. godine postavlja istorijski presedan u Africi. Za to su bili presudni mjeseci protesta nakon što su prethodno održani izbori prepuni nepravilnosti. Vladajuća stranka je na ponovljenim izborima svrgnuta. […]

Peru: protesti zbog političkog puča

Katalizator prošlogodišnjih protesta u Peruu bio je puč (u organizaciji elita) kojim je s vlasti zbačen nestranački predsjednik Martín Vizcarra. Na ulice prvi put izlazi i brojna mladež, iskazujući nezadovoljstvo konvencionalnom politikom i korumpiranošću više uzastopnih vlada.

Protesti istrajavaju uprkos smrtonosnom državnom nasilju i desničar postavljen za vršioca dužnosti predsjednika odstupa nakon samo pet dana. […]

IZVOR: Nation of Change

Objavljeno: 28/06/2021.