COP15: promjena paradigme i nova nezadovoljstva

Piše: 

Patrick Greenfield
Ovog vikenda okončan je COP15 – samit za očuvanje raznolikosti živog svijeta. Postignuti dogovor obećava – ali obećavali su tako i mnogi dosadašnji dogovori na vrhu, prije svega oni o zaustavljanju globalnog zagrijavanja, no od realizacije nije bilo gotovo ništa. Osim što sad Evropska energetska zajednica propisuje siromašnom „Zapadnom“ Balkanu rigoroznije smanjenje emisija ugljen-dioksida nego samoj bogatoj Evropskoj uniji.
Najnoviji dogovor o očuvanju biodiverziteta očekivano je kontroverzan. Prvi put je priznat značaj domoradačkih naroda i njihovih prava u očuvanju živog svijeta. No DR Kongo, siromašna zemlja koja je velesila po raznolikosti vrsta, dogovor ne prihvata jer nije kreiran novi fond za biodiverzitet, a neke su afričke zemlje nezadovoljne dosadašnjom distribucijom preko postojećeg UN-ovog fonda. @RiD

 

S engleskog prevela: M. Evtov

Rano jutro u ponedjeljak u Palais des congrès u Montrealu predstavlja gotovo poseban trenutak: Kina i Kanada, dva ljuta protivnika, ujedinjuju se za dobrobit ove planete, da bi svijetu pomogle da na COPu15 sklopi sporazum koji se sklapa jednom u deset godina, sporazum o zaustavljanju uništavanja Zemljinih ekosistema.

Nakon decenija uništavanja i upozorenja o masovnom izumiranju, sad postoje dobri razlozi – od naglašavanja domorodačkih prava do očuvanja 30% Zemlje za prirodu – da se vjeruje da bi sporazum Kunming-Montreal mogao biti istinski istorijska, obećavajuća prekretnica u odnosu čovječanstva prema prirodi.

„Za nas je to poput promjene paradigme“, kaže Viviana Figueroa, predstavnica Međunarodnog domorodačkog foruma o bioraznolikosti (eng. IIFB). „Priznata je naša važna uloga koja je dosad bila nevidljiva.“

Christophe Béchu, francuski ministar za ekološku tranziciju, proglasio je ovaj dogovor „istorijskim“, a neki kažu da je ovo „pariški trenutak za prirodu“, misleći na klimatski sporazum sklopljen u Parizu 2015. godine.

Ali je Demokratska Republika Kongo u zadnji čas podnijela prigovor – koji je Huang Runqiu, kineski ministar okoliša i predsjednik COP-a15, izgleda odbacio zbog pravnih tehnikalija. Kod nekih je to izazvalo ogorčenje dok su drugi u strahu da neke države pune prirodnih bogatstava neće ozbiljno shvatiti implementaciju.

Pregovarač DRK-a jasno je rekao da njegova zemlja ne podržava usvajanje teksta. No, nije upotrijebio pravno ispravan izraz da bi to formalno izrazio, zbog čega se konačni dogovor smatra pravno prihvatljivim.

Novi list?

Runqiu i Kanađanin Steven Guilbeault, bivši aktivista za zaštitu životne sredine koji je postao ministar, sve su do završnog plenarnog sastanka zajedno radili iza kulisa da okupe zemlje u sporazumu. Dvojac je proizvod nevjerovatnog partnerstva između liberalne demokratije i autoritarne diktature; kineski predsjednik Xi Jinping i kanadski premijer Justin Trudeau suočili su se na G20, prije samo mjesec dana.

Svijet nikada nije ispunio cilj koji je sebi postavio u vezi s prirodom. COP15 je trebao biti drugačiji; naglasak je bio na osiguranju da će ga se zemlje pridržavati.

Ali Ève Bazaiba, ministrica okoliša DRK-a, kaže da njena zemlja ne priznaje ovaj sporazum i da će uložiti žalbu generalnom sekretaru UN-a zbog toga kako su prigovori njene zemlje obrađeni na plenarnoj sjednici.

„Nismo potpisali sporazum. Mi ga ne možemo implementirati. Ne možemo prihvatiti taj nivo ambicija bez više financijskih sredstava”, rekla je Bazaiba.

DRK je možda jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu, ali što se tiče bioraznolikosti, ova je država velesila. U njoj leži najveći dio druge po veličini prašume na svijetu, prašume u bazenu Konga, jedine koja usisava više ugljika nego što ga oslobađa. Planinske gorile Virunga čuvene su na cijelom svijetu – o njima su snimljeni brojni dokumentarci.

Vlada DRK-a tvrdi da je posvećena zaštiti netaknutih ekosistema, ali i dalje u njima vrši istraživanja nalazišta nafte i plina, uključujući Virungu, što njihove prigovore po mnogima čini licemjernim.

U ranim jutarnjim satima ponedjeljka, DRK u posljednjem trenutku podnosi zahtjev za stvaranje novog fonda za bioraznolikost, za koji kažu da im je neophodan da bi platili očuvanje i obezbijedili alternativne izvore prihoda. Mnogi ovo smatraju neiskrenom pregovaračkom taktikom, osmišljenom da se od globalnog Sjevera izvuče što više novca.

Ali u širem kontekstu zaštite ključnih ekosistema to postavlja prepreke implementaciji sporazuma Kunming-Montreal samo nekoliko sati nakon što se činilo da je postignut.

Samit u Montrealu težio je tome da ekosistemi ključni za klimu i divlje životinje prežive ovo stoljeće, za dobro čovječanstva.

A gest supersile na polju bioraznolikosti kakva je DR Kongo, čiji je stav u posljednjim minutama COP-a 15 njegov predsjednik odbacio žureći s usvajanjem teksta, neke afričke i latinoameričke države tumače – opravdano ili ne – kao dokaz da njihovo mišljenje nije važno.

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 19/12/2022.

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

20/12/2022