S engleskog prevela: M. Evtov

Dok stručnjaci upozoravaju svjetske vlade na nužnu hitnost djelovanja [u pogledu klimatskih promjena], jedan od vodećih pravnih stručnjaka komentariše važnu presudu francuskog suda u slučaju deportacije jednog migranta: „Zagađenje zraka ne poštuje državne granice, a degradacija životne sredine će dovesti do masovnih migracija.“

Sailesh Mehta, pravni specijalista za slučajeve problema životne sredine, kaže: „Veza između migracije i degradacije životne sredine više je no jasna. Masovne migracije će postati norma jer zbog globalnog zagrijavanja dijelovi naše planete postaju nenastanjivi. Zagađenja zraka i vode ne poštuju državne granice. Možemo spriječiti da humanitarna i politička kriza postane egzistencijalna. Ali naši lideri moraju hitno djelovati. Svi imamo pravo na čist zrak. Ovo temeljno ljudsko pravo počinju priznavati i vlade i sudovi. A taj problem ne postoji samo u Bangladešu i zemljama u razvoju. U Velikoj Britaniji zagađenje zraka svake godine utiče na oko 200.000 smrtnih slučajeva. Svaka četvrta smrt u svijetu može se povezati sa zagađenjem.“

Komentari su uslijedili nakon presude u kojoj je, kako se vjeruje, jedan francuski sud prvi put primijenio kriterij životne sredine u pravnom postupku deportacije. Radi se o slučaju astmatičara kome je prijetila deportacija iz Francuske u Bangladeš, gdje je stepen zagađenja tako opasan da bi – tvrdio je njegov advokat – povratkom u domovinu čovjek riskirao ozbiljno pogoršanje bolesti, a možda i prijevremenu smrt.

Apelacioni sud u Bordeauxu ukinuo je nalog za protjerivanje 40-godišnjeg muškarca na osnovu toga što bi se ovaj u svojoj zemlji porijekla suočio s „pogoršanjem respiratorne patologije zbog zagađenja zraka“.

Po Indeksu ekološke efikasnosti (univerziteti Yale i Columbia) Bangladeš je po kvalitetu zraka 2020. godine bio na 179. mjestu u svijetu, a koncentracija finih čestica u zraku Bangladeša šest puta je veća od maksimuma koji određuje Svjetska zdravstvena organizacija.

Dr. David R Boyd, specijalni UN-ov izvjestilac o ljudskim pravima i životnoj sredini, slaže se s analizom Sailesha Mehte, i za Guardian izjavljuje: „Zagađenje zraka godišnje uzrokuje sedam miliona preranih smrti, pa je razumljivo što se ljudi osjećaju primoranima da štiteći vlastito zdravlje migriraju u potrazi za čistim zrakom. Zagađenje zraka djeluje katastrofalno na globalno javno zdravlje, ali se ne tretira s dužnom pažnjom zato što je većina ljudi koji umiru siromašna ili ugrožena na neki drugi način.“

Objasnio je: „Moj rad je u stvari usmjeren na povećanje priznavanja i provođenja opšteg prava na život u zdravom okruženju, što sigurno uključuje čisti zrak. U Južnoj Africi i Indoneziji učestvujem u nekoliko zaista važnih parnica na ovom polju. Dobra vijest je da imamo rješenja koja se istovremeno bave zagađenjem zraka i klimatskim promjenama, prvenstveno kroz brzo ukidanje upotrebe fosilnih goriva.“

Alex Randall, koordinator u Koaliciji za klimu i migracije, kaže da treba uspostaviti sigurne i legalne puteve koji će ljudima omogućiti migraciju.

„Slučajevi poput ovog, gdje su kvalitet zraka i druge vrste zagađenja pravni argument za sprečavanje deportacije, svakako predstavljaju važan napredak. Oni potencijalno postavljaju temelje za buduće slučajeve u kojima će učinci klimatskih promjena pružiti [pravnu] osnovu protiv deportacije migranata. Takvih slučajeva, u stvari, već ima – uglavnom se odnose na ljude iz država pacifičkih ostrva naročito izloženih negativnom uticaju klimatskih promjena. Ti slučajevi, međutim, obično ne stvaraju pravne presedane, te su ljudi koji državne granice prelaze zbog učinka klimatskih promjena i dalje u sivoj zoni prava.“

Prema Fondaciji za ekološku pravdu, zbog klimatske krize je svake 1,3 sekunde jedna osoba prisiljena napustiti svoj dom i zajednicu, a milioni takvih nemaju nikakvu pravnu zaštitu. Fondacija za ekološku pravdu apeluje na sve zemlje da Pariški klimatski sporazum provode brzo i dosljedno.

Prije godinu dana je UN-ov Komitet za ljudska prava donio presudu po kojoj je nezakonito vraćati ljude u zemlje gdje bi im život mogao biti ugrožen zbog klimatske krize.

Očekuje se da će naredne decenije zbog globalnog zagrijavanja biti raseljene desetine miliona ljudi.

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 15/01/2021.