VODA: Afrika se suočava s katastrofom

Piše: 

UN
Na marginama UN-ove konferencije o vodi: Zapadna i Centralna Afrika u pogledu vode i klime spadaju u najnesigurnija područja na svijetu. Najugroženiji su Benin, Burkina Faso, Kamerun, Čad, Obala Slonovače, Gvineja, Mali, Niger, Nigerija i Somalija. U ovih 10 žarišnih tačaka skoro trećina djece nema kod kuće pristup barem osnovnoj vodi, a dvije trećine ih nema osnovne sanitarije. Četvrtina djece nema drugog izbora osim defekacije na otvorenom. I higijena ruku je krajnje ograničena: tri četvrtine djece ne mogu oprati ruke jer kod kuće nemaju vode i sapuna.
Zbog toga upravo u tim zemljama od bolesti uzrokovanih ovakvim uslovima, recimo od dijareje, umire najviše djece. Prošle godine je u šest od ovih deset žarišta izbila epidemija kolere. Od bolesti uzrokovanih ovakvim uslovima u svijetu svakog dana umre više od 1.000 djece mlađe od pet godina, a skoro su dvoje od petoro te djece iz ovih 10 zemalja.

S engleskog prevela: M. Evtov

Nova UNICEF-ova studija pokazuje da je oko 190 miliona djece u 10 afričkih zemalja izloženo krajnjem riziku zbog niza isprepletenih opasnosti u vezi s vodom: zagađena voda, nedostatni sanitarni i higijenski uslovi, s tim povezane bolesti i klimatske nepogode.

Studija, objavljena u ponedjeljak, uoči tekuće istorijske UN-ove konferencije o vodi, daje pregled pristupa domaćinstava pitkoj vodi i sanitarijama, smrti djece mlađe od pet godina koje se mogu pripisati nedostatku vode, sanitarija i higijene, te izloženosti klimatskim i ekološkim katastrofama, otkrivajući gdje se djeca suočavaju s najvećom prijetnjama i gdje su ulaganja u rješenja prijeko potrebna da bi se spriječile nepotrebne smrti.

„Afrika se zbog vode suočava s katastrofom. Klimatski i ostali šokovi u vezi s vodom eskaliraju na globalnoj razini, ali nigdje na svijetu taj spoj rizika nije za djecu toliko problematičan kao u Africi“, kaže Sanjay Wijesekera, direktor UNICEF-ovih programa.

„Razorne oluje, poplave i dosad neviđene suše već uništavaju objekte i domove, zagađuju izvore vode, uzrokuju krize gladi i šire bolesti. No koliko god problematični trenutni uslovi, ukoliko nešto hitno ne preduzmemo, budućnost će biti mnogo mračnija.“

Utvrđeno je da su najugroženiji Benin, Burkina Faso, Kamerun, Čad, Obala Slonovače, Gvineja, Mali, Niger, Nigerija i Somalija. Prema studiji, Zapadna i Centralna Afrika u pogledu vode i klime spadaju u najnesigurnija područja na svijetu. Mnoge od najteže pogođenih zemalja, naročito u Sahelu, suočavaju se s političkom nestabilnošću i oružanim sukobima, što dodatno otežava pristup djece čistoj vodi i sanitarijama.

U ovih 10 žarišnih tačaka skoro trećina djece nema kod kuće pristup barem osnovnoj vodi, a dvije trećine ih nema osnovne sanitarije. Četvrtina djece nema drugog izbora osim defekacije na otvorenom. I higijena ruku je krajnje ograničena: tri četvrtine djece ne mogu oprati ruke jer kod kuće nemaju vode i sapuna.

Zbog toga upravo u tim zemljama od bolesti uzrokovanih ovakvim uslovima, recimo od dijareje, umire najviše djece. Prošle godine je u šest od ovih deset žarišta izbila epidemija kolere. Od bolesti uzrokovanih ovakvim uslovima u svijetu svakog dana umre više od 1.000 djece mlađe od pet godina, a skoro su dvoje od petoro te djece iz ovih 10 zemalja.

Ova žarišta spadaju i u 25% najugroženijih među 163 svjetske zemlje izložene klimatskim i ekološkim prijetnjama. U dijelovima Zapadne i Centralne Afrike je rast temperature – koji ubrzava i replikaciju patogena –1,5 puta brži od globalnog prosjeka. I nivo podzemnih voda brže opada, zbog čega se bunari moraju kopati duplo dublje nego prije samo deset godina. U isto vrijeme su padavine postale nestalnije i intenzivnije, što dovodi do poplava koje zagađuju ionako oskudne zalihe vode.

Po klasifikaciji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (eng. OECD) svih 10 pobrojanih zemalja spada u osjetljive ili izuzetno osjetljive, a naglašava se da u nekima od njih oružani sukobi prijete da ponište dosad ostvareni napredak za osiguranje pitke vode i sigurnih sanitarnih uslova.

U Burkini Faso, na primjer, zabilježen je porast napada na vodna postrojenja, što predstavlja taktiku za raseljavanje zajednica. Tokom 2022. godine ih je napadnuto 58, a pristup sigurnoj pitkoj vodi izgubilo je više od 830.000 ljudi – od kojih su više od polovice djeca.

IZVOR: un.org
Objavljeno: 19/3/2023.
FOTO: Erasmus Kamugisha via Creative Commons

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

23/03/2023