S engleskog prevela: M. Evtov

Nekoliko sati prije no što su sredinom januara demonstranti ruske opozicije izašli na ulice, slikarski kolektiv Yav predstavio je javnosti svoje najnovije umjetničko djelo: Strpljenje. Vlasti su ga prekrile u roku od par sati – ali Strpljenje je već postalo viralno na društvenim mrežama, odjeknuvši među demonstrantima širom zemlje.

Novi mural pojavio se u centru Sankt Petersburga 22. januara 2021. godine, dan prije no što su desetine hiljada Rusa izašle na ulice protestujući zbog pritvaranja Alekseja Navaljnog, lidera opozicije. Mural je prikazivao lako prepoznatljivu sliku skoro prazne telefonske baterije; samo što ovoj bateriji nije ponestajalo struje, nego strpljenja – otud i naslov djela.

Autor murala je kolektiv uličnog slikarstva Yav, a djelo je bilo i simbol protesta protiv Navaljnijevog hapšenja četiri dana ranije. „Mislimo da je Navaljni uhapšen nezakonito i da ga odmah treba pustiti. Ovo djelo nastaje upravo u ovom trenutku jer su nam događaji posljednjih dana iscrpili strpljenje”, kaže ova grupa u svojoj izjavi. „Želimo živjeti u zemlji s poštenim sudovima i agencijama za provođenje zakona. Želimo živjeti u demokratskom, civilnom društvu. Zbog toga smo i kreirali ovo djelo.”

Kolektiv Yav je to djelo osmislio još u maju 2020. godine, ali tad su dovršavali jedan dugoročni projekt. Hapšenje opozicionog lidera iscrpilo je, međutim, i njihovo i strpljenje mnogih Rusa – do krajnjih granica. Samo devet sati nakon što Yav dovršava Strpljenje, vlasti su ovo djelo prebojile, ali su se fotografije Strpljenja već našle na Internetu i Strpljenje započelo svoj drugi život – na društvenim mrežama.

Umjetnost kao katalizator promjena

Iako je hapšenje Navaljnog možda bio podstrek za stvaranje Strpljenja, Yav istinski vjeruje u umjetnost kao katalizator promjena. Oni svoje grafite i freske spajaju s aktivizmom, ponekad eksplicitno, kao u slučaju Strpljenja, ali i na druge, suptilnije načine. „Mi kao umjetnici možemo doprinijeti razvoju civilnog društva u Rusiji“, objašnjavaju oni.

Yav smatra da je ulično slikarstvo savršen medij za promjenu percepcije javnosti i „skretanje pažnje ljudima na postojeće društvene probleme“. Nisu se slučajno nazvali Yav – „stvarnost“. Njihovi skorašnji radovi tretiraju pitanja intelektualne slobode, nasilja u porodici i, odnedavno, pandemije COVIDa-19. Nedavno su na zidovima raštrkanim po Sankt Petersburgu osvanula prva dva dijela njihovog ruskog triptiha, koji tekuće događaje prikazuju u obliku bajke, gdje su Rusija i Bjelorusija prikazane kao djevojke u nevolji.

„Po nama je glavna prednost ovih likovnih radova to što ih na ulicama vidi ogroman broj ljudi“, kažu članovi ove grupe. „Kreiranje umjetničkih slika na ulici prenosi vaše misli i ideje publici koja nikad ne ide u muzeje i galerije, i koja nikad ne bi vidjela djela naslikana na platnu.“

Ali potencijal brojne publike nije jedino što ovu grupu privlači slikanju na zgradama i zidovima: suština onoga što Yav naziva uličnim slikarstvom zapravo je – ilegalnost. A taj stav ih dovodi u sukob s mnogima na ruskoj kulturnoj sceni. „Svako djelo koje ima dozvolu, bez obzira čiju, bilo vlasti ili pojedinaca, zapravo je zvanična umjetnost. A ulično slikarstvo je uvijek intervencija. To je djelo koje osmisli sam umjetnik i ne diktira ga apsolutno niko. Ulično slikarstvo je uvijek pod prijetnjom policije; za ta djela je umjetnik zakonski odgovoran.“

Ilegalnost, rizik i – odgovornost

Posebna meta njihovog prezira postao je Muzej uličnog slikarstva u Sankt Petersburgu, smješten u [bivšoj] tvornici plastike na istoku grada; Yav ovu nezavisnu instituciju optužuje za prisvajanje žanra. Umjetnici Yava provalili su 10. septembra 2019. godine u sanktpeterburški Muzej uličnog slikarstva i unutra kreirali nekoliko manjih intervencija. Anastasia, jedna od osnivačica Yava, četiri je puta obišla muzej s vodičem, pa se još četiri puta vraćala da bi do muzejskog kompleksa zacrtala put koji ne znaju ni osoblje ni osiguranje muzeja. Djela koja je Yav kreirao i proizveo u čitavom izložbenom prostoru istražuju pitanja migrantske radne snage i policije, a radovima u stalnoj muzejskoj zbirci predstavljaju kontrast i po obimu i po temi. Grupa izričito odbacuje muzejsku upotrebu izraza „ulično slikarstvo“ za djela nastala bez ikakvog rizika. „Ilegalnost je važan elemenat uličnog slikarstva“, kažu oni, „jer je umjetnik odgovoran za svoj rad.”

Bazično, Yav vjeruje da je upravo odgovornost najvažnija za njihovu sposobnost stvaranja stvarnih promjena kroz umjetnički rad. Ono što nazivaju „zvanična umjetnost“ doživljavaju kao razvodnjavanje ovog umjetničkog medija: tu za umjetnike ne samo da nema pravnih posljedica, nego uključenost institucija i finansija smanjuju društveni i politički utjecaj djela.

„Ako ulični slikar kreira djelo na platnu, to nije ulično slikarstvo. Ako nam neko naruči da kreiramo neko djelo na ulici, čak i da je to bez pristanka grada, ni to nije ulično slikarstvo. Ulično slikarstvo nije čak ni ako nam neko samo ponudi otvoren prostor za kreativnost, a umjetnik djelo kreira potpuno samostalno i bez ičijeg upliva na sliku – sve je to zvanična umjetnost. Značenje ulične umjetnosti je u prijetnji sankcijama, u ličnoj odgovornosti.”

Iako im je estetika važna, Yav smatra da je sama suština njihovog rada – rizik, što rad, konačno, i čini tako moćnim.

Ulično slikarstvo je savršen medij današnjice: „Potpuno je iskreno“, objašnjava Yav. „Mi nismo političari, mi smo umjetnici i izražavamo mišljenja običnog ruskog naroda.”

IZVOR: CALVERT JOURNAL

Objavljeno: 11/02/2021.