Ništa bez šuma!

Piše: 

Nina Lakhani
Nova istraživanja dokazuju da šume održavaju Zemlju bar pola stepena hladnijom, štiteći nas od posljedica klimatske krize. Drveće odmiče toplinu i vlagu s površine Zemlje, što direktno hladi lokalno područje i pomaže stvaranje oblaka i padavina. Brojni stručnjaci smatraju da su širenje i bolja zaštita šuma, kao i bolje upravljanje svjetskim šumama, jedno od najperspektivnijih prirodnih rješenja za klimatsku krizu. Bez šuma bi Zemlja već sad bila puno toplija, a mi bismo bili izloženiji još ekstremnijim vremenskim uslovima.

 

S engleskog prevela: M. Evtov

 

Najnovija istraživanja pokazuju da svjetske šume – zbog svog fizičkog učinka na globalne i lokalne temperature – imaju u suočavanju s klimatskom krizom daleko veću i složeniju ulogu nego što se dosad mislilo.

To da šume djeluju kao ugljične spužve dobro je poznato. Ali novi sveobuhvatni podaci pokazuju da šume u procesu klimatskih promjena igraju daleko značajniju ulogu od pukog skladištenja ugljen-dioksida. Naime, način na koji šume fizički preobražavaju energiju i vodu pomaže da se obližnji i udaljeni zrak održi hladnim i vlažnim.

Istraživači iz SAD-a i Kolumbije otkrili su da svjetske šume održavaju Zemlju hladnijom za najmanje pola stepena Celzijusa kad se biofizički učinci šuma – od hemijskih spojeva do turbulencije i refleksije svjetlosti – kombinuju s ugljen-dioksidom.

Ova studija, prva koja utvrđuje da su različite vrste šuma korisne ne samo zbog skladištenja ugljen-dioksida, otkriva da i lokalno i globalno najviše koristi donosi pojas tropskih prašuma koji se proteže Latinskom Amerikom, centralnom Afrikom i jugoistočnom Azijom.
U tropima – od Brazila i Gvatemale do Čada, Kameruna i Indonezije – učinak tog hlađenja iznosi više od jednog stepena. Ukratko, iako sve šume pružaju višestruke koristi, u održavanju stabilne klime neke su važnije od drugih.

„Uprkos rastućim dokazima da šume donose bezbrojne prednosti u regulaciji klime, mnogi koje kroje politiku u areni klimatskih promjena još uvijek na drveće gledaju kao na štapiće ugljika“, kaže Louis Verchot, glavni naučnik u Međunarodnom centru za tropsku poljoprivredu (španski: CIAT) i koautor studije Nevidljivi efekti krčenja šuma: biofizički efekti na klimu (The Unseen Effects of Deforestation: Biophysical Effects on Climate).

„Šume su ključne za ublažavanje [klimatskih promjena], ali i za prilagođavanje [klimatskim promjenama].”

Krčenje šuma pogubno utiče na biodiverzitet, prehrambenu sigurnost i globalno zagrijavanje. Nedavno objavljeni izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene (eng. IPCC) upozorava na katastrofalne posljedice s kojima se čovječanstvo suočava zbog porasta temperatura.

Nalazi, objavljeni u časopisu Frontiers in Forests and Global Change, ukazuju na važnost šuma u ublažavanju [klimatskih promjena] i prilagođavanju [klimatskim promjenama], hlađenju zraka i zaštiti od suša, ekstremnih vrućina i poplava uzrokovanih klimatskom katastrofom.

Hlađenje koje vrše šume nastaje usljed niza biofizičkih efekata kao što su fizički aspekt drveta kao tvari, lišće i gustoća drveća naspram biohemijskih faktora kao što je ugljik.

Istraživači su otkrili da šume emituju hemikalije zvane biogeni hlapljivi organski spojevi – oni stvaraju aerosole koji reflektuju dolaznu energiju i formiraju oblake, a i jedno i drugo ima efekat hlađenja. Iako oni dovode i do nakupljanja dva staklenička plina – ozona i metana – kad se sve sabere, hlađenje nadmašuje zagrijavanje.

Ublažavanju ekstremne vrućine doprinose i duboko korijenje, efikasno korištenje vode i takozvana neravnost šumskog pokrivača.

Ove fizičke kvalitete omogućuju drveću da odmakne toplinu i vlagu s površine Zemlje, direktno hladeći lokalno područje i pomažući stvaranje oblaka i padavina – što ima dalekosežne posljedice.

„Biofizički faktori ne hlade Zemlju, nego mijenjaju način na koji doživljavamo toplinu, što je vrlo važno“, kaže Deborah Lawrence, profesorica na Univerzitetu Virginia i glavna autorica studije. „Srce tropa je u srcu planete i ove šume su ključne za naš opstanak.”

Brojni stručnjaci smatraju da su širenje i bolja zaštita šuma, kao i bolje upravljanje svjetskim šumama jedno od najperspektivnijih prirodnih rješenja [za klimatsku krizu].

Michael Coe, direktor programa za trope u Centru za istraživanje klime Woodwell i koautor studije, kaže:

„Bez šumskog pokrivača koji sad imamo, Zemlja bi bila toplija, a vremenski uslovi ekstremniji. Šume nas brane od najgorih scenarija globalnog zagrijavanja.”

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 24/03/2022.

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

01/04/2022