S engleskog prevela: M. Evtov

Zbog povećanih emisija stakleničkih plinova, produžena razdoblja ekstremnog zagrijavanja mora i okeana javljala su se u posljednjih 10 godina 50% češće i sve su ozbiljnija.

Ovi morski toplotni valovi ugrožavaju biološku raznolikost i ekosisteme mora i okeana, povećavaju vjerovatnost ekstremnih vremenskih uslova i negativno utiču na industrije ribarstva, akvakultura i turizma.

Da bi se ograničili učinci klimatske krize, vlade moraju ulagati u rješenja bazirana na prirodi dok odlučno smanjuju emisije bazirane na fosilnim gorivima.

U zaštiti zajednica i ekosistema od morskih toplotnih valova mogu pomoći brojnija istraživanja, bolji sistemi predviđanja i upozoravanja, te regionalne mjere za izgradnju otpornosti okeana.
 

U čemu je problem?

Uz ovo dugotrajno, postojano zagrijavanje, sve su češći intervali ekstremnog regionalnog zagrijavanja okeana koji se nazivaju morski toplotni valovi.

Protekle decenije se broj morskih toplotnih valova povećao za 50%, pri čemu intervali traju duže i mnogo su teži. Mogu trajati sedmicama ili čak godinama. Mogu uticati na mala obalna područja ili se prostirati na više okeana. Zabilježeni su u površinskim i dubokim vodama, na svim geografskim širinama i u svim vrstama morskih ekosistema.

Predviđa se da će se do 2100. godine morski toplotni valovi javljati čak 50 puta češće nego u predindustrijskim vremenima; učestalost će im se povećati 20-50 puta, a intenzitet 10 puta. Iako ove promjene utiču na cijeli okean, očekuje se da će najviše biti pogođeni Arktik i tropske regije.

Na globalnoj razini zagrijavanje okeana uzrokuju klimatske promjene izazvane djelovanjem čovjeka, a regionalne morske toplotne valove potiču neobični vremenski obrasci i poremećaji i miješanje okeanskih struja.

Povećanje prosječne temperature vode smanjuje toleranciju morskih ekosistema na lokalne poraste temperature. Kako morski toplotni valovi postaju sve češći i ekstremniji, povećava se i rizik da gurnu okeanske ekosisteme preko praga oporavka, što bi ostavilo trajne posljedice na morski biodiverzitet i na milione ljudi kojima od toga zavisi život.

Zašto je ovo važno?

Priobalne zajednice trpe i društveno-ekonomske posljedice morskih toplotnih valova. Akvakultura, na primjer, zahtijeva da temperatura vode ostane prikladna za uzgajane vrste, dok se ribarstvo oslanja na vrste koje se često sele zbog promjenjivih uslova okoliša. Pokazalo se da morski toplotni valovi uništavaju ili smanjuju produktivnost ekonomski važnih vrsta, uključujući jastoge i snježne rakove u sjeverozapadnom Atlantiku i Jakobove kapice na zapadnim obalama Australije. Morski toplotni valovi štete i regionalnom turizmu.

Posljedice morskih toplotnih valova osjeti cijeli morski ekosistem. Morski toplotni valovi povezani su s masovnom smrtnošću morskih beskičmenjaka i mogu prisiliti vrste na promjenu ponašanja koja živi svijet izlaže povećanim rizicima. I uplitanje kitova u ribolovnu opremu, na primjer, povezuje se morskim toplotnim valovima. Promjenjivi uslovi doprinose i širenju invazivnih stranih vrsta koje na morske prehrambene mreže mogu djelovati razorno.

U vrste najosjetljivije na morske toplotne valove spadaju i one koje čine osnovu najraznovrsnijih morskih ekosistema: šume morskih algi, livade morske trave i koralni grebeni. Ozbiljan slučaj morskog toplotnog vala koji je pogodio zapadnu obalu Australije 2011. godine, na primjer, na stotinama je kilometara izbrisao čitave ekosisteme i uzrokovao nestanak nekih vrsta.

Morski toplotni valovi nisu jedina prijetnja morskim ekosistemima. Često djeluju u kombinaciji s drugim stresnim faktorima, kao što su kiselost okeana, gubitak kisika i prekomjerni ribolov – koje toplotni valovi dodatno podstiču.

Tekst je skraćen za potrebe objavljivanja na RiDu.

IZVOR: IUCN

Objavljeno: oktobar, 2021.

FOTO: University of EXETER