Povelika većina mladih odbacuje kapitalizam i prednost daje životu u socijalističkom ekonomskom sistemu. Ovo je glavni rezultat istraživanja nedavno obavljenog u Velikoj Britaniji.

Oko 67% milenijalaca (generacija rođenih između 1980 i 1995. godine) i pripadnika generacije Z (1995-2010.) radije bi živjela u socijalizmu, a tri četvrtine ih smatra da je kapitalizam glavni krivac za klimatske promjene i krizu stanovanja.

Za mlade Britance socijalizam ima prvenstveno pozitivne konotacije: jednakost, pravičnost, javna (dobra) dok kapitalizam povezuju s terminima kao: izrabljivački, nefer, bogataši, korporacije. Preko 70% ispitanika misli da kapitalizam promoviše sebičnost, pohlepu i materijalizam, dok bi socijalistička alternativa razvijala solidarnost, saosjećanje i saradnju.

Zaokret ulijevo

Ovo su podatci iz izvještaja „Zaokret ulijevo?” koji je urađen za Institut ekonomskih poslova, ideološki pozicioniran kao desni centar. Autor izvještaja dr Kristian Niemetz opisuje rezultate kao „zvono na uzbunu“ zagovornicima slobodnog tržišta.

U izvještaju je opisan prelaz od „generacije apatije“ u „generaciju ljevice“ tj. kako su zadnjih godina mlađi ljudi postajali politički osviješteni kroz niz društvenih pokreta: Black Lives Matter, Extinction Rebellion, klimatski štrajkovi Grete Thurnberg i izborna kampanja Jeremyja Corbyna 2017. godine.

Dr Niemetz odbacuje uobičajeni omalovažavajući narativ kojim se socijalistička uvjerenja mladih tumače kao produkt nezrelosti koji iščezava s godinama i iskustvom: „Nema vidljivih razlika u ekonomskim stajalištima starijih tinejdžera i ljudi u ranim četrdesetim. Više ne stoji to da ljudi, kako stare, prerastaju socijalističke ideje.”

S margine u centar

Ne samo da socijalističke ideje ne iščezavaju s vremenom; izvještaj iznosi dokaze da mlađi prihvataju te ideje odrastajući i da se s godinama ideološki pomjeraju sve više ulijevo. Prognozira se da će ova „generacija ljevičara“ u budućnosti postati dominantna u cijelom britanskom društvu.

Na nedavnim izborima se pokazalo da glavne političke podjele prate dobne, a ne klasne razlike. Boris Johnson je 2019. godine osvojio uvjerljivu većinu zahvaljujući podršci društveno konzervativnih starijih birača – većina preko 40 godina starosti tada je preferirala konzervativce naspram laburista. Procenat podrške dosezao je 60% među starijima od 65 godina.

Birači rođeni nakon 1980. godine listom su stali uz Corbynovu Laburističku stranku, ali je starijih bilo više – demografski omjer bio je gotovo 2:1. Ta kvantitativna prednost starije generacije uveliko je doprinijela porazu Corbynove opcije na izborima.

No kvantitativna prednost starijih ubrzano se smanjuje. Na ljevičarsku generaciju je 2019. godine otpadalo oko 38%. Godine 2024. taj bi procenat mogao iznositi 43, a 2030. godine – 52.

Postepeni ali ireverzibilni rast ljevičarske generacije predstavlja povelik izazov za Konzervativnu stranku i njenu političku strategiju koja se oslanja na sve starije biračko tijelo. S druge strane, smjena generacija mogla bi oživjeti Laburističku stranku koja od 2010. godine naovamo gubi izbore.

Od ljevičarske generacije do ljevičarske populacije

„Mladi antikapitalisti nisu u tek nekoj prolaznoj fazi i neće prerasti svoja uvjerenja”, tvrdi dr Niemetz. „Nastave li se ovi trendovi, to će ubuduće biti dominantna, uvriježena uvjerenja u društvu. Ljevičarska generacija postaće ljevičarska populacija.”

IZVOR: The London Economic

Objavljeno: 12/7/2021.