Kako se depolitizira palestinski klimatski aparthejd

Piše: 

Muna Dajani
Ovih dana fokusirani na Ukrajinu, lako zaboravimo koliko se naroda i zemalja širom svijeta bori za slobodu i jednakost na teritoriji koju nastanjuju. Glasovi nekih od njih gotovo su protjerani iz medijskog prostora – to je slučaj s Palestincima, čija se borba za opstanak – ako joj se i posveti ikakva pažnja – često izjednačava s terorizmom. Za Palestince je ovo stoljeće donijelo nove izazove u toj borbi: klimatsku krizu. Budući da je u srži izraelske okupacije (i) grabež prirodnih resursa, kojima Palestinci ne mogu raspolagati samostalno ili bar ravnopravno, može se očekivati da će ih klimatske promjene pogoditi žešće nego narode koji sami odlučuju o svom okolišu. Upravo situacija palestinske zajednice ogoljava društvenu, političku i ekonomsku pozadinu klimatske krize. Zato ni rješenje ne može biti tehnologija, nego pravda – u ovom slučaju politička i ekološka. (@RiD)

 

S engleskog prevela: M. Evtov

U srži izraelske okupacije palestinskih teritorija leži krađa palestinskih prirodnih resursa, uključujući zemlju i vodu, što pogoršava klimatsku krizu. Palestinska borba je i borba za životnu sredinu i borba protiv klimatskih promjena. Decenijama se palestinske organizacije civilnog društva i njihovi globalni partneri bore da postignu pravdu u ovom smislu. Klimatska kriza napreduje brzinom mnogo većom od mjera brojnih vladajućih tijela širom svijeta, a izraelska vojna okupacija Palestine i dalje traje, pa su Palestinci dvostruko onemogućeni da ublaže većinu efekata klimatske krize.

Ali Palestina je jedinstvena iz još jednog razloga. Njeno vodstvo, Palestinska samouprava (eng. PA), sudjeluje u opstrukciji značajnijih napora u postizanju klimatske i ekološke pravde.

Od Sporazuma iz Osla (1993.) palestinska borba je svedena na projekat izgradnje države koji je osuđen na propast sve dok postoje status quo vojne okupacije i korumpirano palestinsko vodstvo. Svojim učešćem na UN-ovim klimatskim konferencijama COP i drugim međunarodnim forumima o klimatskim promjenama koji promoviraju saradnju između država, PA svejednako razdvaja klimatska i ekološka pitanja od izraelske vojne okupacije Palestine, efektivno je depolitizirajući i normalizirajući.

Na ovim međunarodnim forumima i konvencijama rijetko se govori o istinskoj ekološkoj pravdi koja bi s okončanjem izraelske okupacije donijela i obnavljanje prava Palestinaca na pristup njihovim prirodnim resursima. Zbog toga borbu za klimatsku i ekološku pravdu u Palestini i dalje finansiraju međunarodni donatori koji, zajedno sa PA, nastoje upravljati izraelskim klimatskim aparthejdom umjesto da Izrael i njegove saveznike tjeraju da ga okončaju.

Normalizacija izraelskog klimatskog aparthejda u Palestini

Okvir izgradnje mira kroz pregovore – koje posredujući između Izraela i PA provodi i promovira zapadni svijet – nije ništa drugo do skup „kolonijalnih praksi“ koje koriste kolonizatorima na račun kolonizovanih. Ovaj okvir već decenijama oblikuje inicijative i politike usmjerene na rješavanje klimatske krize u Palestini.

Tako se ekološka i klimatska pitanja kontinuirano odvajaju od političke stvarnosti vojne okupacije, i ti programi ne uspijevaju uzdrmati izraelsku politiku kolonizatorstva.

Na primjer, inicijative koje finansiraju donatori kao što su EcoPeace i Institut Arava, godinama vrše promociju saradnje između Izraela i Palestine oko klimatske i ekološke pravde koristeći slogane kao „životna sredina ne poznaje granice“ i „zbližavanje ljudi“. Palestinske ekološke organizacije i njihovi saveznici odavno ih kritikuju kao inicijative za normalizaciju i legitimizaciju izraelske okupacije pod krinkom održivog razvoja, izgradnje povjerenja i ozelenjavanja okoliša. U suštini ove sheme služe zanemarivanju očiglednog klimatskog aparthejda i promociji klimatske krize kao još jedne arene u kojoj se kao rješenje – umjesto radikalnih političkih promjena – nude saradnja i dijalog.

 

Tehnološka rješenja depolitiziraju aparthejd

Mnoge od ovih zajedničkih inicijativa i programa koje finansiraju donatori propagiraju ideju da se problemi klime mogu riješiti tehnologijom, a bez rješavanja temeljnih političkih stvarnosti.

Ali klimatska kriza nije prirodna pojava; stvorili su je ljudi i održavaju je ljudi – političkim i ekonomskim odlukama. U slučaju Palestine, na efekte klimatskih promjena utiču i još ih više pogoršavaju kolonijalizam izraelskog naseljavanja i krađa prirodnih resursa.

Na primjer, umjesto da se zalažu za to da se na Izrael izvrši lokalni, nacionalni i međunarodni pritisak kako bi se obavezao na poštovanje prava Palestinaca na vodu, EU i drugi donatori naglašavaju potencijal tehnologije u rješavanju onoga što nazivaju „oskudica vode“ u Palestini. Ova razvojna shema koju predvode donatori zamagljuje temeljnu političku stvarnost: „oskudica vode“ u Palestini povezana je s izraelskom vojnom okupacijom i izraelskom krađom prirodnih resursa Palestinaca, uključujući vodu.

Primjer broj dva: Zeleni klimatski fond, multilateralni finansijski mehanizam UN-ove Okvirne konvencije o klimatskim promjenama, trenutno podržava petogodišnji projekat fokusiran na povećanje dostupnosti vode za održivu poljoprivredu u Gazi kroz pročišćavanje otpadnih voda. Ovo tehnološko rješenje zanemaruje političku realnost s kojom se Gaza suočava zbog izraelske blokade i opsade, te praktično izoluje Gazu od ostatka Palestine. Na kraju krajeva, i ovo rješenje koristi donatorska sredstva za upravljanje postojećom situacijom umjesto da okonča vojnu okupaciju i nezakonitu ekonomsku opsadu Gaze.
 

Ekomanipulativni naseljenički kolonijalizam i etničko čišćenje

Ovi problematični pristupi klimatskim promjenama pogađaju ne samo Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali i Gazi, već i stotine hiljada Palestinaca koji žive u Izraelu, kao i Sirijce na okupiranoj Golanskoj visoravni (Jawlani).

Izrael se ratifikacijom Pariškog sporazuma obavezao na smanjenje emisija stakleničkih plinova iz 2005. godine za 25% do 2030. godine, a to želi postići razvojem zelenih energetskih projekata na okupiranim teritorijama.

Na okupiranom Golanu ovo ima oblik velike vjetroelektrane čija se izgradnja planira na ono malo preostalih poljoprivrednih površina sirijskih Jawlanija. A od januara 2022. godine Izrael u sklopu projekta izravnavanja dina i sadnje drveća tjera Palestince iz njihovih domova i zemljišta u Naqabu. Dakle, ekomanipulacija: Izrael ovim projektima u suštini prikriva politike naseljeničkog kolonijalizma i etničkog čišćenja koje provodi nad Palestincima.
 

Šta Palestincima treba

Klimatske promjene širom Palestine moraju se shvatiti kao inherentno politička stvarnost pogoršana decenijama kolonijalizma izraelskog naseljavanja i krađom prirodnih resursa. Da bi se klimatska pravda našla u centru palestinske narodne mobilizacije, ključno je osporiti inicijative za izgradnju mira i saradnje koje normalizuju i depolitiziraju naseljeničko-kolonijalnu vojnu okupaciju.

Ovog važnog posla već se prihvatilo više palestinskih organizacija civilnog društva. PENGON, Palestinska mreža nevladinih udruženja za zaštitu okoliša, na primjer, prednjači u podizanju svijesti i mobiliziranju za ekološku i klimatsku pravdu i pristup vodi u Palestini. Slično tome, Al Haq, vodeća palestinska organizacija za ljudska prava, naglašava potrebu za udruživanjem borbi iz raznih sektora u borbu protiv klimatskih promjena, uključujući istraživanje njihovog uticaja na žene u dolini Jordana koju je okupirao Izrael.

Da bi takvi napori bili prošireni i osnaženi, PA i međunarodna zajednica moraju podržati djelovanje zasnovano na pravdi, a osporavati međunarodne forume za normalizaciju klimatskog aparthejda, kakav je COP.

Nadalje, donatorska zajednica treba prestati podržavati projekte zelene normalizacije koji zanemaruju političku realnost i disparitet između moći Palestinaca i moći Izraelaca. Lokalni i međunarodni borci protiv klimatskih promjena trebali bi se fokusirati i na rješavanje istorijskih klimatskih i ekoloških nepravdi u Palestini, a da bi Izrael odgovarao za krađu prirodnih resursa Palestinaca.

Konačno, međunarodna zajednica treba podržati mobilizaciju lokalnih, nacionalnih i međunarodnih resursa kako bi na Izrael izvršila pritisak da prizna palestinska prava na vodu i zemljište i obaveže se na poštivanje tih prava. Ovi koraci bi postavili okvir pravde u centar palestinske narodne mobilizacije, što bi Palestincima omogućilo ne samo da obnove svoju životnu sredinu i ublaže klimatske promjene, već i da povrate istorijske veze sa svojim zemljištima i resursima.

IZVOR: openDemocracy

Objavljeno: 25/02/2022.

Foto: Pacific Press

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

03/03/2022