Klimatske promjene su već tu. Slike gradova pod vodom koje su ovih junskih dana obišle našu zemlju dokazuju da razorne poplave iz 2014. godine više nisu prizor koji se vidi samo jednom u generaciji. Gradovi u unutrašnjosti SAD-a u sličnoj su situaciji i uče da žive s rizikom od poplava. Serijal kratkih razgovora o odbrani od poplava i životu u doba klimatske krize. Oklahoma. (@RiD)

S engleskog prevela: M. Evtov

Kad naučnici kažu da će klimatske promjene donijeti poplave, u SAD-u većina pomisli na velike obalne gradove: New Orleans, New York, Newport News. Pred očima su im TV prilozi o uraganima Katrina i Sandy, ogromni morski valovi i uništene plaže.

Ali poplave su vjerojatno najuniverzalnija klimatska prijetnja diljem zemlje, i ne ugrožavaju samo niske obalne gradove i pješčane plaže. Opasnost dolazi od zasićenih Velikih ravnica (Great Planes), nabujalih potoka s Apalača i ispranih obronaka brežuljaka razorenih šumskim požarima – obrušava se na oslabljenu infrastrukturu koja protiv nje nema šanse.

Znatnom riziku od poplava u sljedećih 30 godina biće izloženo gotovo 15 miliona imanja diljem zemlje. Poplave su – dijelom i zbog činjenice da se mogu dogoditi bilo gdje – najskuplja prirodna katastrofa, koja je samo 2021. godine nanijela štetu od 100 milijardi dolara.

Željeli smo istaći specifične i raznolike izazove s kojima se zajednice u unutrašnjosti suočavaju kad su u pitanju poplave i – što je najvažnije – kako se suočavaju s tim izazovima. S čelnicima zajednica, državnim službenicima i stanovnicima širom „zemlje preko koje se samo prelijeće“ razgovaramo o tome kako se bore protiv izazova sve vlažnije budućnosti.

Njihovi odgovori su uređeni radi jasnoće i dužine.

Miami, Oklahoma

„Zemlja data plemenima u zamjenu za ono što su izgubili naći će se pod vodom.”

Procvat rudarenja olova i cinka u sjeveroistočnoj Oklahomi izrodio je krajem 19. stoljeća grad Miami. Grad je napredovao nekoliko decenija – dok nije presušio posao s rudnikom. Ali su se preostale gomile prašine i stijena onečišćenih olovom i cinkom i zagađenje teškim metalima zadržali još dugo nakon toga. Sliv potoka Tar, koji okružuje nekadašnja rudarska mjesta i susjedne zajednice, proglašen je 1983. godine područjem Superfunda [zagađene lokacije SAD-a na kojima je neophodna dugoročna dekontaminacija].

Danas je Miami izložen višestrukim prijetnjama. Jako zagađeni potok Tar izlijeva se u grad kad god se izlije iz korita njegova pritoka, rijeka Neosho. Ova rijeka napaja Veliko jezero (Grand Lake O' the Cherokees) za koje Oklahoma Grand River Dam Authority (državna agencija koja nadzire vodni put rijeke Grand) zahtijeva povišenje vodostaja radi hidroelektrane i rekreativnih aktivnosti.

Rebecca Jim, izvršna direktorica organizacije Local Environmental Action Demanded, ili LEAD, i pripadnica naroda Cherokee, objašnjava kako ovoj zajednici pomaže da se zaštiti i pripremi za poplave.

Rebecca Jim: Ovaj mali kutak Oklahome bio je posljednji komad zemlje dostupan grupi plemena koja su izgubila svoje teritorije – tu su bačena sva preostala plemena. Quapaw, Miami, Peorie, Ottawa, Shawnee, Modonk, Seneca-Cayugu istisnuti su s onoga što je bio Indijanski teritorij u ovaj komadić države, svi zajedno nagurani s druge strane rijeke Neosho.
 

Veliko jezero O' the Cherokees nije tako duboko kao nekad, jer ga pune sedimenti rijeke Neosho i brojnih potoka. A državna uprava za brane, uz pomoć senatora iz Oklahome Jima Inhofea, traži podizanje nivoa jezera. Pa je naš senator u Zakon o nacionalnoj obrani unio amandman koji to omogućuje. Što znači da će se jezero brže puniti vodom i da će se voda brže vraćati u zajednice koje trpe poplave.

Ako Federalna energetska regulatorna komisija odobri daljnje podizanje nivoa jezera – što se trenutno razmatra – zajednicu Miamija čeka velika muka. Grad se protiv toga bori pravnim sredstvima i nada se da će uspjeti. U LEAD-u smo u saradnji s organizacijom Thriving Earth Exchange radili na izradi mape koja bi pokazala kolike poplave trpe i ova zajednica i cijeli okrug. Pokazujemo i koliko u poplavnoj ravnici ima otpadnih gomila iz rudnika – sve bi one bile poplavljene i kontinuirano se slijevale u potok.

Ako nivo jezera poraste, još će se više olova nataložiti na još većoj površini zemljišta. Ovo je već veoma zagađeno područje. Što znači da cijeli okrug Ottawa ima pravo na provjeru zemljišta i dvorišta na olovo čije se uklanjanje plaća sredstvima Agencije za zaštitu okoliša. Dio već očišćenog zemljišta leži u zoni poplava, pa bi se tu sanacija morala nastaviti u nedogled.

IZVOR: Grist

Objavljeno: 08/06/2022.

FOTO: Miami Police Department