S engleskog prevela: M. Evtov
 

Više od dvije godine nakon izbijanja pandemije COVIDa-19 – a sad i uz katastrofalne posljedice ruske invazije na Ukrajinu – nastala je „nova normalnost“. Ovaj novi globalni status quo odražava pogoršanje raznih kriza: društvene, ekonomske, političke, ekološke, biomedicinske i geopolitičke.

Ekološka katastrofa sve je bliže. Svakodnevni život sve je više militariziran. Pristup dobroj hrani, čistoj vodi i pristupačnoj zdravstvenoj skrbi još je više ograničen. Još je više vlada postalo autokratsko. Bogati su postali bogatiji, moćni moćniji, a neregulisana tehnologija je te trendove još više ubrzala.

Ionako lošu situaciju pogoršavaju motori ovog nepravednog statusa quo: kapitalizam, patrijarhat, kolonijalizam i razni fundamentalizmi. Stoga moramo hitno raspraviti i implementirati nove vizije ekosocijalne tranzicije i transformacije koje su rodno pravedne, regenerativne i narodne, istovremeno lokalne i međunarodne.

U ovom Manifestu za ekosocijalnu energetsku tranziciju naroda Juga smatramo da su problemi globalnog Juga drugačiji od problema globalnog Sjevera i sila u usponu poput Kine. Neravnoteža moći između ova dva područja ne samo da opstaje zbog kolonijalnog naslijeđa, nego se i produbljuje zbog neokolonijalnog energetskog modela. U kontekstu klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i sve većih potreba za energijom, kapitalistički centri intenziviraju crpljenje prirodnih bogatstava i oslanjanje na jeftinu radnu snagu iz zemalja s periferije.
 

Ekološki dugovi Sjevera

Ne samo da je još uvijek na snazi dobro poznata ekstraktivna paradigma, nego ekološki dug Sjevera prema Jugu i dalje raste.

Novinu u sadašnjem trenutku predstavlja „tranzicija na čistu energiju“ zbog koje Sjever vrši još veći pritisak na globalni Jug da bi dobio kobalt i litij za proizvodnju visokotehnoloških baterija, drvo balza za vjetroturbine, zemljište za velike solarne elektrane i nove infrastrukture za megaprojekte proizvodnje vodika. Ova dekarbonizacija bogatih, orijentisana na tržište i izvoz, počiva na novoj fazi uništavanja okoliša globalnog Juga, što utiče na živote miliona žena, muškaraca i djece, da ni ne spominjemo biljni i životinjski svijet. Tako je globalni Jug opet postao žrtvovana zona, izvor navodno neiscrpnih resursa za zemlje Sjevera.

Novi kolonijalizam

Globalnom Sjeveru je prioritet bio da osigura globalne lance snabdijevanja, osobito ključnih sirovina, te da određene zemlje, poput Kine, spriječi u monopolizaciji pristupa tim sirovinama. Ministri trgovine G7, na primjer, nedavno su zagovarali da se odgovoran, održiv i transparentan lanac snabdijevanja ključnim mineralima osigura kroz politiku međunarodne saradnje i finansija, uključujući olakšavanje trgovine ekološkim dobrima i uslugama kroz Svjetsku trgovinsku organizaciju. Globalni Sjever – da bi zadovoljio svoje potrebe za resursima, naročito onima koji su sastavni dio „tranzicije na čistu energiju“ – nastoji progurati sve više trgovinskih i investicionih sporazuma s globalnim Jugom. Ovi sporazumi, osmišljeni da smanje prepreke trgovini i investicijama, zapravo štite i proširuju moći i prava korporacija, podvrgavajući države potencijalnim pravnim tužbama po mehanizmu za rješavanje sporova između investitora i država (eng. ISDS).

Globalni Sjever ove sporazume koristi za kontrolu „tranzicije čiste energije“ i izgradnju novog kolonijalizma.
 

Pravedna transformacija cijelog energetskog sistema
 

U međuvremenu su vlade Juga, posuđujući novac za izgradnju industrije i velikih
poljoprivrednih kapaciteta za opskrbu Sjevera, upale u zamku dužništva. Da bi otplatile dugove, ove vlade su se osjećale prisiljenim da iz zemlje izvuku još više resursa, čime upadaju u vrzino kolo nejednakosti.

Današnji imperativ da se fosilna goriva napuste bez značajnijeg smanjenja potrošnje na Sjeveru samo povećava iskorištavanje prirodnih resursa na Jugu.

Povrh toga, dok Sjever napreduje s vlastitim energetskim tranzicijama, samo na riječima ispunjava odgovornost za rješavanje svog istorijskog i rastućeg ekološkog duga prema Jugu. Nisu dovoljne minorne promjene energetske matrice. Transformisati se mora cjelokupni energetski sistem, od proizvodnje i distribucije do potrošnje i otpada. Nije dovoljno automobile s unutarnjim sagorijevanjem zamijeniti električnim, nego treba mijenjati cijeli transportni model, smanjiti potrošnju energije i unaprijediti održive opcije.

Na taj način odnosi moraju postati ravnopravniji – ne samo između zemalja centra i periferije, nego i između elita i naroda unutar zemalja. Nepravednostima ovog sistema doprinijele su i korumpirane elite na globalnom Jugu koje profitiraju od ekstrakcije, guše ljudska prava i branitelje okoliša, te svejednako održavaju ekonomsku nejednakost.
 

Politička vizija i svjetlo utopije

Rješenja za ove isprepletene krize prije svega su politička, a ne samo tehnološka.

Kao aktivisti, intelektualci, te organizacije iz raznih zemalja Juga, pozivamo pokretače promjena iz svih dijelova svijeta da se obavežu na radikalnu, demokratsku, rodno pravednu, regenerativnu i narodnu ekosocijalnu tranziciji koja transformiše i energetski sektor i industrijske i poljoprivredne sfere s velikom potrošnjom energije. Prema različitim pokretima za klimatsku pravdu, „tranzicija je neizbježna, ali pravda nije”.

Još uvijek imamo vremena za početak pravedne i demokratske tranzicije.

Tranziciju iz neoliberalnog ekonomskog sistema možemo izvršiti u smjeru koji održava život, kombinuje socijalnu i ekološku pravdu, spaja egalitarističke i demokratske vrijednosti s otpornom holističkom socijalnom politikom i obnavlja ekološku ravnotežu neophodnu za zdravu planetu. Ali za to nam treba više političke mašte i više utopijskih vizija drugačijeg društva, koje je socijalno pravedno i poštuje našu zajedničku planetarnu kuću.

Energetska tranzicija treba biti dio sveobuhvatne vizije kojom se rješava radikalna nejednakost u raspodjeli energetskih resursa i unapređuje energetska demokratija. Težište više ne treba biti ni na velikim sistemima – korporativnoj poljoprivredi, velikim energetskim kompanijama – a ni na tržišnim rješenjima. Umjesto toga moramo ojačati otpornost civilnog društva i društvenih organizacija.

Stoga postavljamo slijedećih osam zahtjeva.
 

Zahtjevi – protiv eksploatacije, dominacije, licemjerja i nepravde

1. Upozoravamo da energetska tranzicija predvođena korporativnim megaprojektima –

koji dolaze s globalnog Sjevera, a prihvataju ih brojne vlade na Jugu – podrazumijeva širenje žrtvovanih zona diljem globalnog Juga, opstanak kolonijalnog naslijeđa, patrijarhata i zamke dužništva. Energija je elementarno i neotuđivo ljudsko pravo, i naš cilj treba biti energetska demokratija.

2. Pozivamo narode Juga da odbace lažna rješenja koja dolaze s novim oblicima energetskog kolonijalizma, sada u ime zelene tranzicije. Izričito pozivamo na nastavak političke koordinacije među narodima na Jugu, dok težimo i strateškim savezima s ključnim sektorima na Sjeveru.

3. Da bismo ublažili pustoš klimatske krize i unaprijedili pravednu i popularnu ekosocijalnu tranziciju, zahtijevamo plaćanje ekološkog duga. U svjetlu nesrazmjerne odgovornosti globalnog Sjevera za klimatsku krizu i ekološku katastrofu, to znači stvarnu implementaciju sistema kompenzacije globalnom Jugu. Ovaj sistem treba uključiti značajan transfer sredstava i odgovarajuće tehnologije, te razmotriti otkazivanje državnih dugova zemalja Juga. Podržavamo reparacije za gubitak i štetu koju su autohtoni narodi, ugrožene grupe i lokalne zajednice pretrpjeli zbog rudarenja, velikih brana i proizvodnje prljave energije.

4. Odbijamo ekspanziju sektora proizvodnje ugljikovodika – kroz hidrauličko frakturiranje i projekte na otvorenom moru – u našim zemljama i odbacujemo licemjerni diskurs Evropske unije koja je prirodni plin i nuklearnu energiju nedavno proglasila „čistom energijom“. Kako je već rečeno u Inicijativi Yasuni u Ekvadoru 2007. godine, koju danas podržavaju mnogi društveni sektori i organizacije, mi smo za to da se fosilna goriva ostave pod zemljom i stvore društveni i radni uslovi neophodni za napuštanje ekstraktivizma i budućnost nakon fosilnih goriva.

5. Isto tako odbacujemo „zeleni kolonijalizam“ u obliku otimanja zemljišta za solarne i vjetroelektrane, neselektivnog iskopavanja ključnih minerala i promocije tehnoloških „popravaka“ poput plavog, zelenog i sivog vodika. Prošle i sadašnje energetske odnose između Sjevera i Juga karakterišu ograđivanje, isključivanje, nasilje, zadiranje i nametanje – što u eri ekosocijalnih tranzicija nije prihvatljivo.

6. Zahtijevamo istinsku zaštitu branitelja okoliša i ljudskih prava, osobito autohtonih naroda i žena na čelu otpora ekstraktivizmu.

7. Jedan od naših temeljnih ciljeva treba biti uklanjanje energetskog siromaštva u zemljama Juga – kao i dijelovima globalnog Sjevera – kroz alternativne, decentralizovane i na pravednoj raspodjeli zasnovane projekte obnovljive energije – projekte čiji su vlasnici same zajednice, koje njima i upravljaju.

8. Osuđujemo međunarodne trgovinske sporazume koji kažnjavaju države koje žele obuzdati vađenje fosilnih goriva. Moramo zaustaviti korištenje trgovinskih i investicijskih sporazuma pod kontrolom multinacionalnih korporacija koji esencijalno intenziviraju ekstrakciju i jačaju novi kolonijalizam.

Naša ekosocijalna alternativa bazira se na bezbrojnim borbama, strategijama, prijedlozima i inicijativama nastalim u zajednicama. Naš Manifest proizlazi iz iskustava i ključnih perspektiva domorodačkih naroda i drugih lokalnih zajednica, žena i mladih diljem globalnog Juga. Nadahnut je radom na pravima prirode, principima buen vivir, vivir sabroso, sumac kawsay, ubuntu, swaraj, zajedničkim dobrima, ekonomiji skrbi, agroekologiji, prehrambenom suverenitetu, postekstrativizmu, pluriverzumu, autonomiji i energetskom suverenitetu.

Iznad svega, pozivamo na radikalnu, demokratsku, narodnu, rodno pravednu, regenerativnu i sveobuhvatnu ekosocijalnu tranziciju.

Slijedeći korake Ekosocijalnog i interkulturalnog pakta Juga, ovaj je Manifest osnova dinamične platforme koja vas poziva da se našoj zajedničkoj borbi za transformaciju pridružite pomažući u stvaranju kolektivnih vizija i kolektivnih rješenja.

IZVOR: Climate and Capitalism

Objavljeno: 12/02/2023.