Piše:
S francuskog prevela: M. Evtov
Zbog suše i toplotnih valova, Evropom ovog ljeta haraju nezapamćeni požari.
To je direktna posljedica globalnog zagrijavanja.
Ako pojavu požara i uzrokuje više faktora, rizik od požara neosporno je povećan pogoršanjem posljedica globalnog zagrijavanja: epizodama toplotnih valova i silovitih vjetrova, smanjenjem padavina, isušivanjem tla i šuma. Kako izvještava Oxfam, u Francuskoj je broj šumskih požara između 1960. i 2008. godine porastao za 18%.
Ovaj rizik je odavno identificiran: na primjer, već je u prvom izvještaju IPCC-a iz 1990. godine objašnjeno kako globalno povećanje temperatura rezultira povećanjem učestalosti požara i osjetljivosti šuma na požare.
Proizvodnja kanadera stoji već 10 godina
Uprkos tome je proizvodnja kanadera, hidroaviona koji na požare mogu izbaciti tone vode, obustavljena na nekoliko godina.
Iako se, kako u istom članku ističe Le Monde, proizvode i drugi uređaji za gašenje požara iz zraka, tržište je i dalje vrlo ograničeno i malo se koji avion po efikasnosti može mjeriti s kanaderom. Obustava njihove proizvodnje stoga je značajan pokazatelj nekompatibilnosti između jurnjave za profitom koja diktira djelatnost proizvođača i potrebe odupiranja posljedicama globalnog zagrijavanja, u koje spadaju i požari.
Prioriteti francuske elite: 12 kanadera naspram 211 borbenih i 550 privatnih aviona
Što je frapantno u poređenju s vatrogasnom flotom, koja od ukupno 26 aviona ima samo 12 kanadera.
Ti uređaji stare: dvije trećine flote su na izmaku svog vijeka trajanja. A dio ih je redovno prikovan za zemlju radi popravaka i održavanja. Povrh toga ovoj floti nedostaju piloti, a problem je i to što je flota uglavnom koncentrisana u Nimesu, gdje joj se nalazi centar za održavanje. Suočena s ovom situacijom i žestokim požarima, EU je mobilizirala avione grčke flote da dođu i zapuše rupe u francuskoj floti.
Stanje ove flote odražava nedostatak sredstava čije su vatrogasci i inače žrtve:
„Neke kasarne su opremljene višenamjenskim vozilima, što ih onemogućava da dođu u druge regije kad je tamo potrebno pojačanje. Prije petnaest godina smo imali 7.500 kasarni, a danas smo spali na 6.800, ljudski resursi su nam ograničeni i nisu svi obučeni za gašenje šumskih požara.”
S nedostatkom sredstava vatrogasci se bore od 2019. godine, suočavajući se s vladinim prezirom i pendrecima.
A moglo bi se uraditi štošta...
Osim toga, stotine privatnih aviona koji bi tako ostali beskorisni mogli bi se, ako je potrebno, dobro iskoristiti u borbi protiv požara ukoliko se pretvore u vodene bombardere ili usporivače požara.
Ovaj napredak u smislu smanjenja stakleničkih plinova i gašenja požara mogao bi se korisno nadopuniti opsežnim planom za neutralizaciju vojnog zrakoplovstva, odgovornog za oko 20% potrošnje goriva u zrakoplovstvu, povrh masakra civila i ekosistema. Osim toga, vojni avioni za transport i opskrbu imaju velike kapacitete zbog kojih su posebno pogodni za pretvaranje u vodene bombardere za gašenje požara.
IZVOR: Révolution Permanente
Objavljeno: 22/07/2022.
FOTO: Borut Podgoršek via Creative Commons 3.0