S engleskog prevela: M. Evtov
 

Na prvi pogled se čini da su muškarci u nebesko plavim jaknama i s ruksacima iste boje okupljeni usred Almatyja radi nekog patriotskog skupa – uostalom, nose službene boje Kazahstana.

No, kad se malo bolje pogleda, postaje jasno da je nijansa plave zapravo ona koju koristi Wolt, finska kompanija za dostavu hrane, centralna meta radničkog otpora protiv ekonomije honorarnih poslova u ovoj državi Centralne Azije.

Sredinom maja 100 Woltovih dostavljača okupilo se ispred direkcije ove kompanije tražeći reviziju nove politike kojom su im smanjene provizije.

Woltovi kuriri koji su dostavljali hranu po gradu sedam dana ranije, tokom dugog vikenda proslave sovjetske pobjede u Drugom svjetskom ratu, vidjeli su da im je uplata za svaku dostavu smanjena za 30 do 50%. Kad su uporedili iskustva, shvatili su da je uprava promijenila platnu politiku. Na šta su oni organizovali štrajk – jednu od najvećih akcija nesindikalizovanih radnika protekle decenije u Kazahstanu, ako se izuzme ekstraktivni sektor.

„Svakodnevni život postaje sve skuplji, ali naši poslodavci imaju petlje da nam bez oklijevanja smanje plate ili nas otpuste. Što nam preostaje? Svi smo vrlo nervozni i morali smo u štrajk”, rekao je jedan dostavljač za openDemocracy, pod uslovom da ostane anoniman.

Za vrijeme štrajka je lokalna uprava Wolta niže prihode dostavljača pripisala manjem broju isporuka tokom Ramazana.

Onda je Alibek Yesov, generalni direktor Wolta Kazahstan, rekao: „Kompanija je preispitala naknadu za isporuke. I odlučila da omogući kuririma da i dostavama na kratkim relacijama zarade isto kao i na dugim. Mi smo to pogrešno prenijeli.“

Sutradan je iz Wolta, međutim, saopšteno da su mijenjali algoritam radi uspostave novog sistema plaćanja koji dostave na kraćim relacijama čini dostavljačima isplativim kao i one na dužim. A tek nekoliko sedmica nakon štrajka kompanija dodaje i: „Ranije su se naknade za narudžbe na kratkim i dugim relacijama razlikovale više od 2,5 puta. Novim sistemom isplate taj odnos je smanjen na dva puta. Kuriri će čak i nakon ovih promjena biti pošteno plaćeni.”

Represivno okruženje

Wolt je jedan od nekoliko igrača na tržištu dostave hrane u Kazahstanu – djeluje u više od 20 zemalja širom Evrope, Bliskog Istoka i Azije. Kao i njihovi konkurenti u Kazahstanu i drugdje, kompanija nudi rad na dostavi za proviziju, uz naknadu koja zavisi od broja obavljenih isporuka.

Iako su pandemijska ograničenja pogodila kazahstansku ugostiteljsku industriju, ekonomija honorarnih poslova je procvjetala, a sektor dostave tokom cijele pandemije nastavio rasti.

Prošle godine su prihodi od dostave dostigli 101 milion dolara, 2,5 puta više nego prethodnih godina. Po procjenama Ministarstva finansija, prošlogodišnji prihod Wolta bio je 23 miliona dolara, dok je njihov konkurent Glovo zaradio 4,3 miliona dolara.

No tokom ove i prošle godine ljudima koji rade za digitalne poslodavce postaje jasno da je u njihovom slučaju pandemija često pogoršavala uslove rada. Nije to, naravno, specifičnost Kazahstana i nije posljedica sovjetske prošlosti, a ni autoritarne sadašnjosti. Ekonomija honorarnih poslova je globalni fenomen koji koristi neodgovornim poslodavcima, a ne radnicima, od Velike Britanije do Ukrajine i šire.

Dostavljači Glova u Tbilisiju, glavnom gradu Gruzije, stali su krajem januara s dostavama u masovnom buntu protiv pogoršanja radnih uslova. Prije toga, u avgustu 2019. godine, žute ruksake Glova odložili su radnici u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, kad su se radnici pobunili protiv znatnog smanjenja plata. U Velikoj Britaniji su biciklisti koji rade za Deliveroo organizovali val protesta kad je ta kompanija u aprilu počela trgovati na Londonskoj berzi.

Kazahstan je tokom pandemije, kao i brojne zemlje širom svijeta, pretrpio znatnu ekonomsku štetu. Prošle godine je BDP smanjen za 2,6%, što je najgori godišnji rezultat u posljednjih 20 godina. Dok su prihodi preduzeća opadali, nezaposlenost je porasla osam puta, do nivoa koji nije viđen 20 godina.

Wolt nije jedina kompanija za dostavu koja u ovim uslovima pokušava izvući maksimum iz svojih dostavljača. Zbog plata se u maju s otporom dostavljača suočio i Chocofood.

Ramil Mukhoryapov, izvršni direktor Chocofooda, tad je rekao: „Sistem bonusa smo mijenjali prije nekoliko mjeseci. Nemamo razloga da ga sad preispitujemo. Kome se ne sviđa u našoj kompaniji, neka nađe drugi posao.“ Međutim, brzim pregovorima je ipak postignut dogovor, te nije došlo do štrajka.

Prema vozačima koji rade za dostavne kompanije, uključujući Wolt, ugovori koji im se nude uglavnom ne pokrivaju socijalno osiguranje.

Platforme za dostavu ovaj sistem nazivaju „partnerstvom“ koje kurire pretvara u preduzetnike; ti preduzetnici odnesu kući prihod koji zavisi od broja dostava u danu, a od svoje zarade plaćaju porez, penzijske i ostale doprinose, zavisno od specifičnih davanja u datoj državi.

Sve se urotilo protiv dostavljača

U Kazahstanu, međutim, platforme za dostavu zakon obavezuje na plaćanje poreza na radnički dohodak i druge doprinose, što dostavljačima smanjuje platu koju dobiju na ruke. Rješenje je, prema jednom dostavljaču koji radi za tri različite platforme, da se registrujete kao samostalni preduzetnik, jer je porezno opterećenje u tom slučaju manje.

„Oni plaćaju porez od radničkih plata, ali za nas ne snose nikakvu socijalnu odgovornost“, kaže dostavljač Yerzhan *. „Oko 22% plate zaposlenih odbija se na ime poreza na dohodak, penzijskog doprinosa i zdravstvenog osiguranja. Zbog toga se neki od nas radije prijavljuju kao samostalni preduzetnici. Dobili smo državne poticaje za vrijeme pandemije i plaćamo manje poreza.”

Naknada po dostavi varira, od najniže u Chocofoodu i Yandex.Foodu (1,50 USD po isporuci) do Wolta (3,50 USD po isporuci). Neke kompanije kompenziraju niske naknade bonusima. U Chocofoodu, na primjer, dostavljači dobiju bonus ako dostavu izvrše u roku od deset minuta.

Ali na vrijeme isporuke utiču navigacioni alati i uslovi na putu. Trka za bonusom zato je ogromno fizičko opterećenje štetno po zdravlje. U slučaju bolesti ili ozljede, međutim, dostavljači sami plaćaju zdravstvene račune, pored toga što gube prihod jer kompanije ne plaćaju bolovanja.

Koliko god da su im nestabilna primanja, većina dostavljača ima visoke mjesečne izdatke koje moraju podmiriti. Onima koji su morali pribjeći ekonomiji honorarnih poslova da bi izbjegli nezaposlenost, zajmovi i hipoteke uzeti davno prije pandemije, kad je većina dostavljača imala pristup raznovrsnim poslovima, i dalje predstavljaju mjesečno opterećenje.

„I ja dugujem novac banci, kao i većina drugih“, kažee Azamat *, dostavljač iz Glova. „Svi smo uzeli kredite za automobile i bicikle [koje koriste za dostavu] i da bismo vratili dugove radimo od jutra do sutra, kao roboti.“

Kazahstanski ekonomski pad potakao je i internu migraciju iz ruralnih područja i manjih gradova u metropole poput Almatija i glavnog grada Nur-Sultan. Kratko istraživanje među dostavljačima okupljenim pred direkcijom Wolta u maju otkriva da se većina njih suočava s nesigurnošću smještaja.

A u takvoj situaciji prekarijata, dostavljačima iz Chocofooda izvršni direktor kaže „neka nađu drugi posao“ ako im se ovaj ne sviđa.

„Problem je u tome što drugog posla nema. Mnogi od nas su ovdje jer su nas prethodni poslodavci otpustili”, kaže za openDemocracy Almaz * koji je prethodno radio kao univerzitetski istraživač.

Sezonski rad ili posao zasnovan na provizijama doveo je do masovnog samozapošljavanja, jer tradicionalne kompanije smanjuju radnu snagu, a kompanije koje proizvode platforme nagrađuju one koji na licu mjesta ispunjavaju njihove potrebe. Samozaposlene osobe su prošle godine činile više od 20% radne snage Kazahstana.

Kako do sigurnosti

Dostavljači s različitih platformi finaliziraju statut svog novog sindikata – boreći se protiv visoke stope nezaposlenosti usred pandemije i okruženja represivnog za nezavisne radničke organizacije. Biće to prvi kurirski sindikat u zemlji.

Zhenis Orynaliyev, predsjedavajući budućeg sindikata, kaže da je najmanje 200 dostavljača iz različitih kompanija spremno da se učlani.

„Moramo natjerati kompanije da nas smatraju zaposlenicima i da plaćaju poreze i doprinose, kao i medicinske troškove“, kaže on. „Trebamo pravnu zaštitu i naknadu u slučaju nesreće.“

Orynaliyev i još pet suosnivača sindikata nadaju se da će otvoriti prostor gdje se dostavljači mogu sastajati i odmarati. Međutim, da bi sindikat bio službeno registrovan, po kazahstanskom Zakonu o sindikatima mora imati najmanje deset ljudi u osnivačkom odboru. Zakon je izmijenjen i dopunjen krajem prošle godine, ali i dalje nameće stroga ograničenja slobode udruživanja.

Dostavljači sad očekuju otpor. Ranije ovog mjeseca kompanija Wolt je najavila promjene u stopama plaćanja za nove radnike. Dostavljači kažu da bi se ta mjera zapravo mogla iskoristiti da ih se zamijeni novim radnicima koji će raditi po nižim cijenama.

U razgovoru s autorom ovog teksta, dugogodišnji Woltovi dostavljači izjavljuju da ih sad kompanija češće blokira u sistemu. Iako nemaju pristup načinu na koji Wolt dodjeljuje vožnje, sumnjaju da kompanija koristi ovu metodu da bi izgurala iskusne dostavljače koji zarađuju više kako bi napravila mjesta za nove – koji će zarađivati manje.

Na pitanje o njihovom algoritmu, Wolt nam odgovara da blokade kurira nisu porasle od izmjene naknada.

„Nakon promjene stope za nove kurire, njihova zarada će se promijeniti [smanjiti] za 10-15%, ali broj slučajeva blokiranja nije povećan. Ako je kurir blokiran, o tome biva blagovremeno obaviješten putem e-pošte, uz objašnjenje o razlozima za blokiranje”, odgovorio nam je glasnogovornik Wolta, putem e-pošte.

Ali nakon trodnevnog štrajka Wolt jest iz svog sistema suspendovao oko 40 učesnika štrajka, kažu organizatori štrajka. Suspenzija je uklonjena nakon intervencije lokalnih vlasti. „Naši protesti pogađaju reputaciju kompanije, zato su nas i suspendovali“, rekao je za openDemocracy jedan od njih pod uslovom da ostane anoniman.

Radnici koji se nadaju da će uspostavljanjem sindikata pronaći sigurnost suočavaju se i s otporom lokalnih vlasti. Kazahstanski zvaničnici su poznati po represivnom djelovanju na sindikalne vođe.

IZVOR: openDemocracy

Objavljeno: 30/06/2021.

Foto: Dmitriy Mazorenko