'Ekološka Nakba'

Piše: 

Yasmin Dahnoun
„Sistematsko čupanje palestinskog drveća datira još od proglašenja države Izrael 1948. godine, kad su autohtona stabla poput hrastova, rogača i gloga, kao i poljoprivredne kulture poput maslina, smokava i badema, počupana i zamijenjena evropskim borom, što je naštetilo bioraznolikosti i lokalnom okolišu.Uništavanje stabala maslina dovodi ne samo do povećanja nesigurnosti hrane, nego i do estetske degradacije i gubitka vrijedne vegetacije.
Kumulativni učinak svega ovoga ima katastrofalne posljedice po ekonomski opstanak Palestinaca, ali će u konačnici naštetiti budućnosti svakoga ko živi na okupiranoj zemlji. Opale borove iglice su toliko kisele da sprečavaju rast grmlja.” 

 

Bilal Mohammad Saleh, četrdesetogodišnji palestinski uzgajivač maslina, ubijen je 28. oktobra 2023. godine iz vatrenog oružja nedaleko od grada Al-Sawiya u blizini Nablusa na sjeveru Zapadne obale.

Bilalova smrt najnoviji je primjer nepravde i narušavanja zemljišnih prava koje Palestinci trpe tokom decenija okupacije.

Bilal se nalazio na području za koje prethodna koordinacija s vlastima nije obavezna, mada je berba maslina na okupiranoj Zapadnoj obali u blizini naselja generalno zabranjena, prema izraelskom sigurnosnom izvoru kojeg citira izraelski dnevnik Haaretz.

 

Tragedija

Na društvenim mrežama Bilala opisuju kao „poznatog brojnim prolaznicima u centru Ramallaha”, gdje je prodavao kadulju, majčinu dušicu, smokve i indijske smokve. Video njegove smrti brzo se raširio Internetom.

Napadač je opisan kao vojnik Izraelskih odbrambenih snaga (eng. IDF) koji nije bio na dužnosti. Po pisanju Times of Israel, Yossi Dagan, šef Regionalnog savjeta Samarije (odgovornog za 35 izraelskih naselja na Zapadnoj obali), tvrdi da su tog vojnika, inače iz jedne „istaknute” porodice, „borca na odsustvu preko vikenda”, „napali kamenjem deseci divljih pristaša Hamasa”, pa je on „opalio u zrak da bi zaštitio život svog oca i mlađe braće”.

Nakon terorističkog napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, Dagan je od donatora diljem svijeta prikupio „milione“ šekela i kupio 300 jurišnih pušaka koje je podijelio civilnim sigurnosnim odredima u naseljima sjeverne Zapadne obale. Ovu inicijativu su podržali i Ministarstvo nacionalne sigurnosti Izraela i IDF.

Bilalova smrt je dio šire palestinske tragedije. Palestinsko ministarstvo zdravstva kaže da je u posljednjih mjesec dana na Zapadnoj obali ubijeno gotovo 120 Palestinaca. Samo u ponedjeljak, 30. oktobra, u ranojutarnjoj raciji u izbjegličkom kampu Jenin ubijene su četiri osobe u dobi od 23 do 28 godina. Broj mrtvih u Gazi sad iznosi oko 8.300.

 

Generacije

Ovogodišnja sezona berbe maslina odvija se nakon višemjesečne suše. Poljoprivrednici širom ove regije počinju s berbom u maslinjacima nakon prve kiše, u oktobru i novembru.

Od maslina živi između 80.000 i 100.000 palestinskih porodica na okupiranoj Zapadnoj obali, ali mnogi farmeri obavljaju berbu strahujući za svoje živote. Ova stabla predstavljaju mnogo više od svojih plodova: ona su simbol dugogodišnje ukorijenjenosti Palestinaca na ovoj zemlji. Maslinjaci se često prenose s koljena na koljeno.

Stabla maslina su simboli snage i otpornosti: izuzetno su otporna na sušu i mogu izdržati neke od najtežih uslova uzgoja na Zemlji. Mnoga stabla datiraju stoljećima prije izraelske okupacije.

Otkako je 1967. godine počela okupacija Zapadne obale i Gaze, nasilje doseljenika ugrožava sezonu branja maslina u Palestini.

 

Spaljivanje
 

Spaljivanje usjeva i poljoprivrednog zemljišta predstavlja metodu koja se koristi za otimanje zemlje i preuzimanje ekonomske kontrole nad ljudima koji generacijama žive na Zapadnoj obali.

Stabla maslina zauzimaju 48 posto poljoprivrednog zemljišta na Zapadnoj obali i u Gazi, a berba maslina čini 14 posto palestinske ekonomije. The Ecologist je već izvještavao da se u ovoj regiji nad poljoprivrednicima i njihovim usjevima vrši kontinuirano nasilje.

U septembru ove godine su izraelski doseljenici iz ilegalne ispostave Ramat Yishai u blizini Hebrona spalili čitav niz starih palestinskih stabala maslina. Prema aktivistkinji Hebrona Issi Amro, stabla su bila stara oko 1.000 godina. Doseljenici su u julu zapalili i desetine stabala maslina u selu Burin, južno od Nablusa.

U selu Qarawat Bani Hassan izraelske snage su u novembru 2022. godine iščupale i uništile oko 2.000 stabala maslina.

 

Masline

U Awarti, istočno od Nablusa, doseljenici su 13. oktobra 2021. godine uništili stabla maslina koristeći otrovne hemikalije, navodi Al Jazeera.

U al-Tuwani, južno od Hebrona, uništeni su usjevi i oko 70 stabala maslina, voća i povrća, a u selu Marda, blizu Salfita, vandalizovani zidovi i automobili, razrezane gume.

Naučnik i pisac Mazin B. Qumsiyeh u časopisu Science for the People (svezak 21, Science Under Occupation) naziva ovu devastaciju maslinjaka i drugog poljoprivrednog zemljišta „ekološka Nakba“. Nakba (katastrofa) odnosi se na raseljavanje većine Palestinaca 1948. godine.

„Izraelska kolonijalna naselja razorno su uticala na palestinsko okruženje i živote autohtonih Palestinaca”, piše Qumsiyeh. „Ovo postavlja značajna pitanja o mogućnosti održivog razvoja pod okupacijom.

„Zaista postoji dovoljno osnova, potkrijepljenih utemeljenim naučnim i pravnim istraživanjima, da se tvrdnje o ekološkoj nepravdi iznesu na lokalne, nacionalne i međunarodne forume.“

 

Nepravda

Napadi na farmere i farme sežu veoma dugo u prošlost.

Palestinska zemlja je kontaminirana još 1970ih – radi olakšavanja izgradnje naselja na Zapadnoj obali, prema istrazi Haaretza objavljenoj u junu ove godine.
Objavljivanje dokumenata iz državnih arhiva otkrilo je kako su daleko doseljenici išli da bi naškodili tlu i posljedično raselili one čiji životi zavise od tog tla.

Danas je oko 60 posto teritorije Zapadne obale de facto pod izraelskom kontrolom. Farmeri ove regije najčešće za pristup svojoj zemlji i brigu o svom drveću moraju tražiti dozvolu izraelskih vlasti.

Vlasništvo nad palestinskom zemljom obično je porodično, čak i kad je registracija na ime jednog člana porodice. Ali Izraelci često izdaju dozvolu za pristup samo osobi čije je ime u zemljišnim knjigama.

Time se namjerno ograničava broj ljudi kojima je dopušteno raditi na zemlji – i koči proizvodnja. Ovako se smanjuje ne samo ekonomska dobit, nego i slabe veze ljudi sa zemljom.

Šumski požari
 

Sistematsko čupanje palestinskog drveća datira još od proglašenja države Izrael 1948. godine, kad su autohtona stabla poput hrastova, rogača i gloga, kao i poljoprivredne kulture poput maslina, smokava i badema, počupana i zamijenjena evropskim borom, što je naštetilo bioraznolikosti i lokalnom okolišu.

Uništavanje stabala maslina dovodi ne samo do povećanja nesigurnosti hrane, nego i do estetske degradacije i gubitka vrijedne vegetacije.

Kumulativni učinak svega ovoga ima katastrofalne posljedice po ekonomski opstanak Palestinaca, ali će u konačnici naštetiti budućnosti svakoga ko živi na okupiranoj zemlji. Opale borove iglice su toliko kisele da sprečavaju rast grmlja.

Budući da borovi i čempresi imaju visok sadržaj smole, više su podložni šumskim požarima –2021. godine je u šumskom požaru u blizini Jeruzalema za tri dana izgorjelo 5.000 hektara šume. O tom incidentu je BBC izvijestio kao o jednom od najvećih šumskih požara u istoriji Izraela.

 

Pošumljavanje

Evropsku inicijativu za sadnju bora finansirao je i osnovao Jevrejski nacionalni fond (JNF), organizacija s posebnim mandatom da zemljište razvija i iznajmljuje isključivo jevrejskim pojedincima, uključujući izraelske građane i one koji žive u dijaspori.

JNF je između 1949. i 1953. godine od države kupio oko 78 posto svog zemljišnog fonda, čiji je najveći dio ranije pripadao palestinskim izbjeglicama iz rata 1948. godine, te bio kategoriziran kao „imovina odsutnih“, navodi Human Rights Watch.

Izraelska država je inicijative za pošumljavanje koristila i da bi beduinske zajednice istjerala s područja na koja one polažu istorijsko pravo, pa ih raselila u gradove i sela koje vlada priznaje, navodi grupa za ljudska prava Adalah: Pravni centar za prava arapskih manjina u Izraelu.

O područjima koja će biti pošumljena odluke donosi Odbor za očuvanje poljoprivrednog zemljišta Izraelske zemljišne administracije.

Ovaj Odbor je osnovan nakon što je izražena zabrinutost zbog ekološke štete uzrokovane takvim inicijativama. Ali, prema Adalahu, država sad iskorištava rupu u zakonu i postojeće maslinjake kategorizira kao poljoprivredno zemljište.

Guardian javlja da su stanovnici Zanute, malog sela na Zapadnoj obali, zbog eskalacije nasilja nakon 7. oktobra, donijeli tešku odluku da napuste svoje domove.

Ova je zajednica, prvenstveno sastavljena od stočara, odavno trpi probleme s IDF-om i radikalnim doseljenicima.

„Isto kao nova Nakba“, primijetio je Issa Ahmed Baghdad (71). „Moja porodica se seli u Rafat, ali mi to područje ne znamo i nismo sigurni kako da ovo objasnimo djeci.“

 

NAPOMENA UREDNIŠTVA „ECOLOGISTA” U TEKSTU: Medicinska pomoć Palestincima (Medical Aid for Palestinians) trenutno pruža hitnu pomoć u Gazi. Ova organizacija je uputila hitan apel da se „palestinskim zdravstvenim radnicima omoguće neophodna medicinska sredstva“. Donirati se može online.

IZVOR: Ecologist

Objavljeno: 02/11/2023.
FOTO: Stephen Bugno/ Flickr/ Creative Commons 2.0 via Ecologist

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

06/11/2023