Drveće (iz)umire

Piše: 

Graeme Green
Klimatska kriza i ekonomija orijentisana na brzu ekstrakciju profita ugrožavaju drveće u pogledu broja stabala i broja vrsta. Tako u starim šumama na sjeveru Australije svake godine umire duplo više stabala nego prethodne, i to od 1980ih - upravo zbog klimatskih promjena.
A smrt stabala, sječa šuma i izumiranje vrsta drveća još više pogoršavaju klimatsku krizu, osiromašuju cijele zajednice i uništavaju jednu od najdrevnijih spona u našim kulturama – sponu s drvećem. Naučnici upozoravaju, ali presudna je politika – od spasa drveća zavisi i spas naših ekosistema i spas naših zajednica. Bjesomučna eksploatacija prirodnih vrijednosti za bogaćenje manjine neće se zaustaviti ceremonijalnom predizbornom sadnjom (koju kod nas zdušno upražnjavaju) niti zelenim marketingom korporacija koje su nas i dovele u krizu. @RiD

 

S engleskog prevela: M. Evtov

Naučnici izdaju hitno „upozorenje čovječanstvu“ o globalnom učinku izumiranja drveća.

Nova studija predviđa ozbiljne posljedice po ljude, divlje životinje i ekosisteme ukoliko se nastave ogromni gubici drveća na Zemlji.

„Prošle godine smo objavili Izvještaj o stanju drveća u svijetu, gdje je pokazano da je 17.500 vrsta u opasnosti od izumiranja, što je najmanje oko jedne trećine od ukupno 60.000 svjetskih vrsta drveća”, kaže Malin Rivers, glavni autor studije i šef odjeljenja za prioritete očuvanja u Botanic Gardens Conservation International (BGCI). „Sad želimo istaći zašto je važno to što toliko vrsta drveća izumire. Ne budemo li djelovali sad, taj će gubitak uticati na čovječanstvo, naše ekonomije i sredstva za život. Ekološki, to će imati katastrofalan učinak na cijelu planetu.”

Zajedničko upozorenje BGCI-a i Globalne grupe stručnjaka za drveće Komisije za opstanak vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature’s species survival commission / IUCN SSC) podržava 45 naučnika iz više od 20 zemalja, uključujući Veliku Britaniju, SAD, Indiju i Haiti, s pozivima za akciju koje je potpisalo više od 30 organizacija, uključujući botaničke vrtove, arboretume i univerzitete.

Prema ovoj studiji, svjetske šume globalnoj ekonomiji doprinose 1,3 triliona dolara. Najvrjednija roba je drvna građa, ali proizvodima poput voća, orašastih plodova i lijekova ostvaruje se 88 biliona dolara u globalnoj trgovini.

Od sveg voća dostupnog za globalnu potrošnju, 53% dolazi s drveća.

Više od 1,6 milijardi ljudi na svijetu živi najdalje 5 km od šuma i od njih im zavise prihodi. U zemljama u razvoju šume osiguravaju do 25% prihoda domaćinstava.

„Neki ljudi u šumi i žive, preživljavaju tako što tu nalaze hranu, sklonište i lijekove“, kaže Rivers.

„Ali ima mnogo više ljudi koji zahvaljujući šumama ostvaruju prihod, prodajući ono što u šumi sakupe ili ono što od toga naprave. Svi će ti ljudi će biti direktno pogođeni gubitkom drveća. Osim toga, mnoga stabla imaju i posebno duhovno ili kulturno značenje. Kad se izgube takve vrste drveća, gubi se i to kulturno naslijeđe; takvo je recimo zmajevo drvo u Jemenu ili baobab na Madagaskaru.”

Izumiranje velikog broja vrsta drveća dovelo bi do ogromnih gubitaka biodiverziteta.

Drveće je stanište polovini svjetskih životinjskih i biljnih vrsta, u šumama živi oko 75% vrsta ptica, 68% vrsta sisara i čak 10 miliona vrsta beskičmenjaka. Od 1970. godine do danas populacije vrsta koje zavise od šuma u prosjeku su smanjene za 53%.

„Kad ispitujemo rizik od izumiranja sisara ili ptica, tu se implicira gubitak staništa, a gubitak staništa često znači gubitak drveća“, kaže Rivers. „Ako ne sačuvamo drveće, nema šanse da sačuvamo sve one vrste kojima drveće omogućuje život.”

Izumiranje jedne vrste drveća može značajno promijeniti cijeli ekosistem, uzrokujući domino efekat u njegovoj sposobnosti funkcionisanja. Kad se unište stabla eukaliptusa i dipterokarpa, na primjer, šume postaju izloženije opasnosti od požara, štetočina i bolesti.

Šume čuvaju 50% svjetske zalihe ugljika, pa bi daljnje izumiranje drveća smanjilo našu sposobnost da se borimo protiv klimatskih promjena.

„Novo je u ovoj studiji isticanje važnosti raznolikosti drveća“, kaže Rivers. „Pokazujemo da raznolike šume skladište više ugljika nego monokulture. To vrijedi za mnoge ekološke funkcije, ne samo za skladištenje ugljika, nego i za osiguravanje staništa životinjama, stabilizaciju tla, otpornost na štetočine i bolesti, otpornost na oluje i loše vremenske prilike. Gubljenjem raznolikosti drveća gubimo i raznolikost svih ostalih organizama: ptica, životinja, gljiva, mikroorganizama, insekata.”

U divljini je već izumrlo preko 100 vrsta drveća ali se, uprkos njihovoj važnosti, i dalje svake godine gube milijarde stabala – zbog štetočina, bolesti, invazivnih vrsta, suše, klimatskih poremećaja i industrijskog krčenja šuma – za građu, uzgoj stoke, palmi za ulje i generalno za poljoprivredu, od tropskih ostrva do područja bogatih vrstama kakva su Amazon i Borneo.

Uoči UN-ove konferencije o biodiverzitetu Cop15, koja se decembra ove godine održava u Montrealu, naučnici koji stoje iza ovog dokumenta pozivaju na veću zaštitu svjetskog drveća, uključujući jačanje uloge drveća u ekološkoj i klimatskoj politici na državnom nivou.

„Želimo vidjeti konkretne akcije“, kaže Rivers. „Možemo mi preuzeti odgovornost za govedinu koju jedemo i to odakle ona dolazi, pa i osigurati da proizvodi drveća potiču iz održivih izvora. Ali želimo vidjeti da vlade preuzimaju odgovornost, tako da se zajednički radi na biodiverzitetu, klimatskim promjenama i drugim pitanjima.”

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 02/09/2022.

 

Objavljeno na RIJEČ i DJELO: 

08/09/2022