S engleskog prevela: M. Evtov

Dopuštajući postojećim stablima da ostare u zdravim ekosistemima i obnavljajući degradirana područja, moglo bi se skladištiti 226 gigatona ugljen-dioksida, što je ekvivalentno gotovo 50 godina američkih emisija do 2022. godine. Ali naučnici upozoravaju da masovna sadnja monokulturnih šuma i kompenzacije za emisije ugljen-dioksid ne pomažu šumama da ostvare svoj potencijal.

Ovo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature, plod je saradnje stotina vodećih šumskih ekologa, koji procjenjuju da bi prirodne šume – koje postoje izvan urbanih poljoprivrednih područja u regijama s niskim ekološkim otiscima ljudskih zajednica – mogle zadržati ogromne količine ugljen-dioksida.

Oko 61% ovog potencijala moguće je ostvariti zaštitom postojećih šuma, dopuštajući im da sazriju u stare ekosisteme, kakvi su šume Białowieża u Poljskoj i Bjelorusiji i kalifornijske šume sekvoja, koje su preživjele hiljade godina. Preostalih 39% moglo bi se postići obnovom rascjepkanih šuma i već iskrčenih površina.

Usred sve veće zabrinutosti zbog ekomanipulacije (tzv. zelene šminke) kad je u pitanju uloga prirode u ublažavanju klimatske krize, istraživači ponovo naglašavaju važnost bioraznolikosti koja je šumama neophodna da bi dostigle puni potencijal u smanjenju ugljen-dioksida, te upozoravaju da sadnja ogromnog broja pojedinačnih vrsta neće tome pomoći - neophodno je hitno smanjiti emisije fosilnih goriva.

Ovaj potencijal šuma smanjuje se sve većim brojem šumskih požara i sve višim temperaturama uzrokovanim klimatskom krizom, kažu naučnici. „Većina svjetskih šuma je jako degradirana. Zapravo, većina ljudi nikad nije bila u nekoj od rijetkih starih šuma preostalih na Zemlji”, kaže Lidong Mo, glavni autor studije. „Zaustavljanje krčenja šuma mora biti glavni prioritet za obnovu globalne bioraznolikosti.“

Svjetski lideri su se na COPu26 2021. godine obavezali da će do kraja ove decenije zaustaviti krčenje i zasaditi nove šume, ali podaci pokazuju da je trenutno dosta država skrenulo s tog puta. Među onima koje nisu nalaze se Brazil, Kolumbija i Indonezija. Istraživači kažu da je postizanje ovog cilja, zajedno s pridržavanjem UN-ovih sporazuma o klimi i bioraznolikosti, ključno za postizanje punog potencijala šuma.

„Očuvanjem šuma, zaustavljanjem deforestacije i osnaživanjem ljudi koji u tim šumama žive možemo iskoristiti 61% našeg potencijala. To je velika stvar. To može preoblikovati očuvanje šuma – što ne znači ne samo izbjegnute emisije, nego i ogromno smanjenje ugljen-dioksida”, kaže Tom Crowther, šef Crowther Laba na ciriškom istraživačkom univerzitetu ETH. Crowther kaže da su za očuvanje i oživljavanje šuma potrebne hiljade projekata i shema.

„To mogu postići milioni lokalnih zajednica, autohtonih zajednica, poljoprivrednika i šumara koji potpomažu bioraznolikost. To može biti agrošumarstvo za kakaovac, kafu ili banane, prirodna regeneracija, ponovno podivljavanje prirode, stvaranje stanišnih koridora. Te prakse su uspješne kad priroda postane ekonomski izbor. Nije lako, ali je izvodljivo.”

Skepsa

Ovo istraživanje je uslijedilo nakon kontroverznog rada o potencijalu šuma u ublažavanju klimatske krize, a čiji je koautor bio i Crowther. Rad je 2019. godine izazvao intenzivnu naučnu raspravu među šumskim ekolozima, a ovaj istraživač nadahnuo korporativne akcije u šumama i bio zaslužan za podršku Donalda Trumpa u shemama sadnje drveća.

Ali nekoliko naučnika je smatralo da je u tom radu potencijal prirode da pomogne u postizanju klimatskih ciljeva precijenjen, te da poziv na masovnu sadnju drveća izaziva zabrinutost oko tzv. zelene šminke/marketinga.

Simon Lewis, profesor nauke o globalnim promjenama (University College London), koji je bio vodeći kritičar rada iz 2019. godine, kaže da je ova nova procjena mnogo razumnija i konzervativnija.

„Puno se i svašta priča o tome šta drveće može učiniti za okoliš. Da bismo to riješili, uvijek treba pitati koju količinu ugljen-dioksida apsorbuje hektar zemlje i tokom kojeg vremenskog perioda“, kaže on.

Crowther priznaje da je bio pretjerano entuzijastičan oko rada iz 2019. godine:

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 13/11/2023.