S engleskog prevela: M. Evtov

Naoružana policija i agenti za zaštitu životne sredine uskoro avionima i helikopterima kreću u prvu u nizu operacija protjerivanja velikog broja grupa koje su za vrijeme Bolsonarove administracije nahrupile na teritorij brazilskih domorodaca Yanomami i tamo vršili bespravno rudarenje kontaminirajući amazonske rijeke, uništavajući prašume i izazivajući u Brazilu nezapamćenu zdravstvenu krizu.

Predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva proglasio je vanredno stanje nakon što su se pojavile fotografije iznemogle djece i staraca iz te regije, a novinska platforma Sumauma otkrila da je tokom Bolsonarovog mandata 570 dojenčadi Yanomami umrlo od bolesti koje se mogu spriječiti, što je 29% više nego u prethodnom četvorogodišnjem periodu.

Ministrica Silva u opširnom intervjuu kaže da Bolsonaro treba snositi odgovornost: „Mislim da protiv njega treba pokrenuti istragu zbog genocida. Ministarstvo pravde već radi na tome.”
 

Istorijski zaokret

Ova kriza je prvi veliki test Luline predanosti ozdravljenju šume i njenih čuvara. [...]

Silva je bila ministrica okoliša i tokom prvog Lulinog mandata od 2003. do 2006. godine, kad je uvela politike kojima je krčenje šuma Amazona smanjeno za 83%. Kaže da je Bolsonaro „likvidirao“ ekološku politiku koja je imala bitno pozitivan učinak na život stanovnika šuma, te unazadio državne programe za očuvanje prirode i smanjenje emisija ugljen-dioksida.

Nova vlada ne samo da će državu s najvećom bioraznolikošću na svijetu vratiti na pravi put, nego će slijediti još ambicioznije ciljeve, kaže ministrica Silva. Lula je obećao da će ciljati na nultu deforestaciju do 2030. godine, okončanje širenja poljoprivrednih dobara i zaštitu svih glavnih brazilskih bioma.

Silva kaže da ovaj rudimentarni model ekonomskog razvoja više nije održiv. „Ovo nema budućnosti. […] Mi ćemo se takmičiti visokorazvijenom poljoprivredom, stvarajući radna mjesta za kvalifikovane radnike i koristeći tehnologiju.”

Veće ambicije su odraz jačanja osjećaja da vremena ponestaje.

Za prošlog Lulinog mandata nastojalo se iskorijeniti samo bespravno krčenje šuma, ali Silva kaže da razlika između dozvoljene i bespravne sječe više nema smisla. „To nema osnova u stvarnosti jer smo već na ivici nepovrata. Nije važno da li je sječa legalna; to ne mijenja stvarnost [krize] bioma.“
 

Šira vizija očuvanja brazilske prirode – i ljudi

Silva je rođena u prašumi, kao jedno od 11 djece u porodici skupljača kaučuka, i porijeklo joj je kombinacija triju glavnih etničkih skupina u Brazilu: starosjedilačkog stanovništva, portugalskih doseljenika i porobljenih Afrikanaca. Radila je kao sobarica, a zatim upisala fakultet i kao studentica postala sindikalna aktivistkinja. Bila je saradnica Chica Mendesa, ekološkog aktiviste ubijenog zbog kampanje za zaštitu Amazonije, te istaknuta članica Radničke stranke, koja je na vlast prvi put došla 2002. godine, s Lulom.

Silva je tada kao ministrica okoliša svojom neumoljivom odbranom prirode i šumskih zajednica razbjesnila lidere agrobiznisa, rudarskih i građevinskih firmi, koji su zdušno lobirali protiv nje. U svojim naporima je bila usamljena i zato podnijela ostavku, a onda se kao kandidatkinja Zelenih suprotstavila Luli na izborima. Njen povratak u vladu i ponovno ujedinjenje s Lulom ekolozi slave kao najpozitivniju vijest 2022. godine.

Ona sama kaže da će joj ovog puta posao biti teži jer je sad brazilska ekonomija slabija. Ali je i vizija očuvanja sad šira. Vlada se prije 20 godina koncentrisala na zaštitu Amazonije, a ovog puta su Lula i Silva obećali da će zaštititi sve velike brazilske ekosisteme – uključujući savanu Cerrado, močvare Pantanal, Atlantsku šumu, stepu Pampas i polusušnu Caatingu.

Silva poziva druge zemlje da tranziciju brazilske ekonomije podrže tehničkom podrškom, investicijama, trgovinom i novcem. Njemačka i Norveška obavezale su se donirati znatne iznose u Amazonski fond osnovan za zaštitu prašume. Velika Britanija razmatra da li će dati doprinos. Američki predsjednik Joe Biden obećao je milijarde dolara za tropske prašume, ali ništa od toga još nije stiglo. EU je nedavno donijela zakon kojim blokira uvoz povezan s krčenjem šuma.

Ministrica Silva poziva bogate nacije da povrh toga osnuju partnerstva i promoviraju prodaju održivih proizvoda autohtonih i zajednica koje žive uz rijeke, te malih posjednika i odgovornih poljoprivrednih kompanija. Kaže da će se Bolsonaro i njegove pristalice vratiti ukoliko vlada – i njeni trgovinski partneri u inostranstvu – ne budu u stanju ponuditi ekonomske alternative.

Ministrica Silva kaže da kompanije i vlade koje kupuju brazilsku robu ne bi trebale uzimati u obzir samo životnu sredinu i zdravlje, nego i etiku. „Neophodno je vrednovati ljudska prava. Onaj ko nešto konzumira ne bi trebalo da misli o tome da li to čini na štetu drugih, a takva šteta se upravo dešava kad je u pitanju narod Yanomami.”
 

Okolišna, društvena i kulturna održivost projekata – ne samo ekonomska

Posao brazilske ministrice okoliša uključuje planiranje zaustavljanja ilegalnog rudarenja, borbu protiv moćnih industrija i koordinaciju ministarstava koja trebaju riješiti uzroke ekoloških kriza i kazniti ekološke kriminalce. To zahtijeva vještu politiku.

Operacije za suzbijanje ilegalnog rudarenja vodiće agencija za zaštitu okoliša (port. IBAMA), ali oni to ne mogu sami. Prije su policija i vojska pružale obavještajne podatke, naoružano ljudstvo i logističku podršku. Danas se postavlja pitanje njihove sposobnosti i volje da pomognu. Silva kaže da je Bolsonaro u federalnoj policiji praktično ukinuo odjel za istraživanje zločina protiv okoliša: „Sve to treba obnoviti. Sad se ponovo uspostavlja, tako da u mnogočemu moramo krenuti od nule.“

Postoje i sumnje u lojalnost vojske novoj vlasti. Nekoliko je generala imalo istaknute položaje u Bolsonarovom kabinetu, a neke su trupe u Amazoniji bile u dosluhu s bandama koje su vršile ilegalna iskopavanja. Vojska je dosad oklijevala pomoći u operacijama izjavljujući da to pitanje treba detaljnije proučiti.

Silva ne raspreda o tenzijama, nego naglašava kooperativnu ulogu oružanih snaga: „Mnogo su nam pomogli u prijašnjim operacijama.“ [...]

Državna naftna kompanija Petrobras ubrzava radove na bušotinama na ušću Amazona, što bi bilo prvo istraživanje u ovom ekološki bogatom obalnom području. Silva ističe da po jednom prethodnom dekretu koji je potpisao Lula ovo područje ima prioritet zaštite. „Sva će se osjetljiva područja morati sagledati u svjetlu tog dekreta. To će nesumnjivo biti vrlo složeno”, kaže ona.

Strožije restrikcije biće uvedene za izgradnju hidroelektrana i projekte preusmjeravanja vode. Brazil većinu svoje energije dobija iz hidroelektrana, ali tu troškovi počinju nadmašivati koristi, a dostupne su jeftinije i efikasnije alternative. [...]

Je li se Lula promijenio? Njegov prioritet i dalje je otvaranje radnih mjesta, ali Silva kaže da je cilj nulte deforestacije zapravo predsjednikova ideja i da je on u nedavno održanim govorima zagovarao energiju vjetra, sunca i biomase kao alternativu starim velikim infrastrukturnim projektima iz prošlosti. „Energetsku tranziciju treba znatno ubrzati“, kaže Silva. „U Brazilu postoji ogroman potencijal za distribuciju zelene energije... ako je naša energetska matrica čista, raznolika i sigurna, možemo proizvoditi zelenu energiju i za zemlje koje nemaju iste mogućnosti kao mi.“

Silva je svjesna da za tako ambiciozan program nije dovoljan četverogodišnji mandat, ali kaže da ova vlada može izgraditi bazu za tranziciju: uvesti praktične mjere i uvjeriti javnost – osobito 25 miliona stanovnika Amazonije – da postoji bolji način rješavanja stvari.

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 06/02/2023.
FOTO: COLLART Hervé via Getty Images