S engleskog prevela: M. Evtov

Rijeka Vjosa teče iz planine Pind u Grčkoj do jadranske obale u Albaniji: 270 km kroz uske kanjone, ravnice i šume. Na njoj nema brana ni drugih umjetnih barijera, bogata je vodenim vrstama i ključna za opstanak mnoštva divljih životinja, uključujući vidre, ugrožene egipatske supove i kritično ugrožene balkanske risove – kojih je, kako se procjenjuje, u Albaniji ostalo samo još 15.

Zaštita prirode nije kočnica razvoja zajednice – naprotiv

Albanski premijer Edi Rama najavio je ovu odluku na ceremoniji u dvorcu Tepelena s pogledom na Vjosu. Osnivanje nacionalnog parka opisao je kao „istinski istorijski trenutak” za prirodu, ali i za društveni i ekonomski razvoj.

„Danas zasvagda zaštićujemo jedinu divlju rijeku u Evropi”, rekao je on. „Ovo će promijeniti i način razmišljanja. Zaštita područja ne znači da to područje izolujete od ekonomije.” Naglasio je da nacionalni parkovi privlače 20% više turista nego nezaštićena područja.

Mirela Kumbaro Furxhi, albanska ministrica turizma i okoliša, rekla je: „Možda Albanija nema moć da promijeni svijet, ali može stvoriti uspješne modele zaštite bioraznolikosti i prirodnih dobara, te ponosno najavljujemo otvaranje ovog prvog nacionalnog parka na jednoj od posljednjih divljih rijeka u Evropi.”

Albanija ima 2,8 miliona stanovnika, a prošle godine je privukla 7,5 miliona turista i nada se da će kroz ekoturizam obnoviti sela u regiji oko Vjose.

Zaštitu Vjose i njenih jedinstvenih ekosistema u parku površine 12.727 hektara osigurala je saradnja između albanske vlade, međunarodnih eksperata, nevladinih organizacija iz kampanje za zaštitu balkanskih rijeka Save the Blue Heart of Europe/Spasite plavo srce Evrope, te Međunarodne unije za zaštitu prirode (eng. IUCN) i kompanije Patagonia [koja sav profit od proizvodnje i prodaje opreme za aktivnosti na otvorenom donira ekološkoj neprofitnoj organizaciji Holdfast Collective, u čijem je vlasništvu 98% njenih dionica, op.ur.]. Ovom parku je IUCN dodijelio status kategorije II, što podrazumijeva visok nivo zaštite sličan nivou zaštite divljine. Ova kategorija pokriva „ekološke procese velikih razmjera“, vrste i ekosisteme – što je presudno za zabranu izgradnje brana i vađenja šljunka. Očekuje se da će park biti operativan 2024. godine.

Park će obuhvatiti 190 km toka Vjose u Albaniji, njene tri glavne pritoke i nešto zemljišta, uključujući područja u opasnosti od poplava. Faza II će obuhvatiti i druge pritoke.

Za razliku od IUCN-ovih Zaštićenih područja divljine, gdje se ograničava broj posjetilaca, ovdje će biti moguć rekreativni turizam i aktivnosti poput lokalnog ribolova, naročito za 60.000 stanovnika sliva Vjose.

Albanska vlada započinje s grčkim vlastima proces za stvaranje prekograničnog parka Aoos-Vjosa, kako bi se rijeka zaštitila u obje ove zemlje. Grčka i Albanija su u januaru pristale potpisati memorandum o razumijevanju u kojem će precizirati svoje buduće zajedničko djelovanje.

Ulrich Eichelmann, konzervator i osnivač Riverwatcha i jednog ogranka kampanje Spasite plavo srce Evrope, kaže: „Većina ljudi u srednjoj Evropi nikad nije vidjela divlju, živu rijeku, oslobođenu ljudskog uplitanja, tj. rijeku koja nije preusmjerena ili pregrađena, duž koje nisu izgrađeni nasipi i u kojima zbog svega toga bioraznolikost nije opala. Ali ovdje imate divlju rijeku, punu kompleksnosti, bez ikakvih intervencija.”

Eichelmann se nada da će ovo uspostaviti model i za druge divlje rijeke.

Ryan Gellert, izvršni direktor Patagonije, kaže da ova saradnja dokazuje snagu kolektivnog djelovanja.

Otkako je Patagonia 2022. godine proglasila Zemlju svojim jedinim dioničarom, ova kompanija je preko neprofitnog Kolektiva Holdfast obezbijedila 4,6 miliona dolara za podršku nacionalnom parku i zaštitu divljih rijeka širom Balkana. [...]

Nevladine organizacije ipak napominju da još treba raditi na zaštiti preostalih nezaštićenih dijelova Vjose, uključujući deltu u Albaniji i izvorište u Grčkoj. [...]

IZVOR: Guardian

Objavljeno: 15/03/2023.

FOTO: Krzysztof Dudzik via Creative Commons 3.0